Ministri vanjskih poslova zemalja Evropske unije će 21. marta raspravljati o blokadi države vlasti, podrivanju ustavnog poretka i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Blokada državne vlasti traje već pola godine, a na to su se odlučile stranke iz Republike Srpske. Kao razlog za to navode odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne zakonsku zabranu negiranja genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
Nedugo nakon toga je počeo neustavan prijenos nadležnosti sa državne na vlast Republike Srpske. To se desilo nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio da šumska područja u Republici Srpskoj nisu u vlasništvu ovog entiteta, već države.
Podrivanje ustavno-pravnog poretka je kod mnogih u zemlji i inozemstvu izazvalo zabrinutost za sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini. Zabrinutost je veća nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
Shodno tome, očekuje se da će ministri vanjskih poslova država EU razmatrati sigurnosnu situaciju u kontekstu odluke iz sredine ove sedmice da se u Bosni i Hercegovini u sklopu EUFOR-a angažuje dodatnih 500 vojnika.
Podsjećamo da je EU početkom ove sedmice poručila da će Bosni i Hercegovini uskratiti stotine miliona eura za različite značajne projekte ako se ne okonča blokada državne vlasti i ako se nastavi s prijenosom nadležnosti.
Ministri vanjskih poslova zemalja Evropske unije će 21. marta raspravljati o blokadi države vlasti, podrivanju ustavnog poretka i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Blokada državne vlasti traje već pola godine, a na to su se odlučile stranke iz Republike Srpske. Kao razlog za to navode odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne zakonsku zabranu negiranja genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
Nedugo nakon toga je počeo neustavan prijenos nadležnosti sa državne na vlast Republike Srpske. To se desilo nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio da šumska područja u Republici Srpskoj nisu u vlasništvu ovog entiteta, već države.
Podrivanje ustavno-pravnog poretka je kod mnogih u zemlji i inozemstvu izazvalo zabrinutost za sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini. Zabrinutost je veća nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
Shodno tome, očekuje se da će ministri vanjskih poslova država EU razmatrati sigurnosnu situaciju u kontekstu odluke iz sredine ove sedmice da se u Bosni i Hercegovini u sklopu EUFOR-a angažuje dodatnih 500 vojnika.
Podsjećamo da je EU početkom ove sedmice poručila da će Bosni i Hercegovini uskratiti stotine miliona eura za različite značajne projekte ako se ne okonča blokada državne vlasti i ako se nastavi s prijenosom nadležnosti.
