Nedostatak sirovinske baze za uljarsku industriju zbog male sadnje kultura suncokreta, soje i uljane repice bio je povod za satanak predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i bh. proizvođača ulja.

Resorni ministar Mirko Šarović izjavio je na pres-konferenciji u Sarajevu da je razgovarao s predstavnicima glavnih prerađivača – kompanije ‘Bimal’ i tri nove kompanije koje su otvorene zahvaljujući rastućem trendu te industrije.

Istakao je da je dogovoreno da u što skorije vrijeme bude organiziran širi skup na kojem bismo razmotrili perspektive za sadnju i razvijanje sirovinske baze za tu industriju.

Šarović je rekao da je Republika Turska, kao glavno bh. izvozno tržište, inicirala izmjene Sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi bile uspostavljene izvozne kvote za BiH, a zbog diskutabilnog porijekla određenih bh. proizvoda za koji se uvoze sirovine.

Rekao je da su rezultati te bh. industrije u 2016. bili najbolji u posljednjih 20 godina, te je prvi put uspostavljen balans uvoza i izvoza uz nešto veći izvoz.
Šarović je naveo da je i udio domaćih uljara na bh. tržištu porastao, od čega samo ‘Bimal’ ima oko 45 posto tržišta.

Izvršni direktor ‘Bimala’ Ševal Suljkanović naglasio je da su prerađivači spremni da se angažuju na razvijanju sirovinske baze.

Pojasnio je da su uljarice, osim što razvijaju sirovinsku bazu za uljarsku industriju, među najboljim kulturama za plodored i za poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta.

Nedostatak sirovinske baze za uljarsku industriju zbog male sadnje kultura suncokreta, soje i uljane repice bio je povod za satanak predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i bh. proizvođača ulja.

Resorni ministar Mirko Šarović izjavio je na pres-konferenciji u Sarajevu da je razgovarao s predstavnicima glavnih prerađivača – kompanije ‘Bimal’ i tri nove kompanije koje su otvorene zahvaljujući rastućem trendu te industrije.

Istakao je da je dogovoreno da u što skorije vrijeme bude organiziran širi skup na kojem bismo razmotrili perspektive za sadnju i razvijanje sirovinske baze za tu industriju.

Šarović je rekao da je Republika Turska, kao glavno bh. izvozno tržište, inicirala izmjene Sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi bile uspostavljene izvozne kvote za BiH, a zbog diskutabilnog porijekla određenih bh. proizvoda za koji se uvoze sirovine.

Rekao je da su rezultati te bh. industrije u 2016. bili najbolji u posljednjih 20 godina, te je prvi put uspostavljen balans uvoza i izvoza uz nešto veći izvoz.
Šarović je naveo da je i udio domaćih uljara na bh. tržištu porastao, od čega samo ‘Bimal’ ima oko 45 posto tržišta.

Izvršni direktor ‘Bimala’ Ševal Suljkanović naglasio je da su prerađivači spremni da se angažuju na razvijanju sirovinske baze.

Pojasnio je da su uljarice, osim što razvijaju sirovinsku bazu za uljarsku industriju, među najboljim kulturama za plodored i za poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta.