Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) odbio je zahtjev da se ratnom zločincu Dragoljubu Kunarcu skrate 97 dana kazne na osnovu njemačkog zakonodavstva.

Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, u odluci od 29. augusta 2025. godine pojasnila je da pogodnosti koje proizlaze iz domaćih zakona države u kojoj osuđenik izdržava kaznu nemaju nikakav uticaj na trajanje kazne utvrđene presudom Haškog tribunala.

Kunarac, bivši komandant specijalne jedinice Vojske Republike Srpske, 2002. godine pravosnažno je osuđen pred ICTY-jem na 28 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Proglašen je krivim za sistematska silovanja, mučenja i zarobljavanje bošnjačkih žena i djevojaka u Foči. Neke od njih su imale samo 12 godina. Od decembra 2002. kaznu izdržava u Njemačkoj, a prema rasporedu Mehanizma ona ističe 24. februara 2026. godine.

Po isteku kazne, Kunarca čeka i domaće pravosuđe. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ga je optužilo za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. godine na području Foče. Optužnicom se tereti da je, kao komandir tzv. “Žagine jedinice” Vojske RS, učestvovao u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva – uključujući ubistva najmanje šest osoba, mučenja, deportacije, paljenje kuća i pljačku imovine. Sud BiH potvrdio je ovu optužnicu još 2019. godine, a postupak je u fazi pripreme.

Tužilaštvo je najavilo izvođenje 45 svjedoka i više od 200 materijalnih dokaza. Očekuje se da će se pitanje nadležnosti – hoće li mu se suditi u BiH ili u Njemačkoj – riješiti nakon što Kunarac odsluži hašku kaznu i bude izručen pravosuđu.

Time je izvjesno da će se Kunarac, i nakon što izađe iz njemačkog zatvora u februaru 2026, ponovo naći pred sudom zbog zločina počinjenih u Foči.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) odbio je zahtjev da se ratnom zločincu Dragoljubu Kunarcu skrate 97 dana kazne na osnovu njemačkog zakonodavstva.

Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, u odluci od 29. augusta 2025. godine pojasnila je da pogodnosti koje proizlaze iz domaćih zakona države u kojoj osuđenik izdržava kaznu nemaju nikakav uticaj na trajanje kazne utvrđene presudom Haškog tribunala.

Kunarac, bivši komandant specijalne jedinice Vojske Republike Srpske, 2002. godine pravosnažno je osuđen pred ICTY-jem na 28 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Proglašen je krivim za sistematska silovanja, mučenja i zarobljavanje bošnjačkih žena i djevojaka u Foči. Neke od njih su imale samo 12 godina. Od decembra 2002. kaznu izdržava u Njemačkoj, a prema rasporedu Mehanizma ona ističe 24. februara 2026. godine.

Po isteku kazne, Kunarca čeka i domaće pravosuđe. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ga je optužilo za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. godine na području Foče. Optužnicom se tereti da je, kao komandir tzv. “Žagine jedinice” Vojske RS, učestvovao u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva – uključujući ubistva najmanje šest osoba, mučenja, deportacije, paljenje kuća i pljačku imovine. Sud BiH potvrdio je ovu optužnicu još 2019. godine, a postupak je u fazi pripreme.

Tužilaštvo je najavilo izvođenje 45 svjedoka i više od 200 materijalnih dokaza. Očekuje se da će se pitanje nadležnosti – hoće li mu se suditi u BiH ili u Njemačkoj – riješiti nakon što Kunarac odsluži hašku kaznu i bude izručen pravosuđu.

Time je izvjesno da će se Kunarac, i nakon što izađe iz njemačkog zatvora u februaru 2026, ponovo naći pred sudom zbog zločina počinjenih u Foči.