Debeo ili mršav – šta je zdravije? Nova danska istraživanja dovode u pitanje dotadašnje pretpostavke o tjelesnoj težini i zdravlju.

Mršavost može biti smrtonosnija od prekomjerne težine ili blage gojaznosti. To pokazuju nova danska istraživanja, koja su predstavljena na godišnjem skupu European Association for the Study of Diabetes (EASD) u Beču.

Za to su naučnici pratili 85.761 osobu tokom pet godina, u kojoj je osam posto učesnika (7.555) preminulo. Od učesnika je 81,4 posto bilo žena, a prosječna starost na početku studije bila je 66,4 godine.

Studija je pokazala da kod osoba sa BMI-jem (Indeks tjelesne mase) u kategoriji prekomjerne težine – pa čak i kod nekih osoba sa gojaznošću – vjerovatnoća smrti tokom petogodišnjeg praćenja nije bila veća nego kod osoba sa BMI-jem na gornjoj granici normalne težine.

Također, osobe sa BMI-jem u srednjem i donjem dijelu normalne težine imale su veći rizik od smrti. Isto je važilo i za osobe sa BMI-jem u području pothranjenosti.

“Jedan od mogućih razloga za rezultate je obrnuta uzročnost: neki ljudi gube na težini zbog osnovne bolesti. U tim slučajevima, to nije niska težina sama po sebi koja povećava rizik od smrti, nego bolest, što može stvoriti dojam da viši BMI ima zaštitni efekat”, objasnila je Sigrid Bjerge Gribsholt iz Steno Diabetes Centra Aarhus na Univerzitetskoj klinici u Aarhusu (Danska), koja je vodila studiju.

“Kako pothranjenost, tako i gojaznost predstavljaju velike globalne zdravstvene probleme”, dodala je Gribsholt.

“Gojaznost može poremetiti metabolizam, oslabiti imuni sistem i dovesti do bolesti poput dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih bolesti i do 15 različitih vrsta raka, dok je pothranjenost povezana sa pothranjenošću, oslabljenim imunitetom i manjkom hranjivih materija.”

Koji god bio razlog, BMI nije jedini indikator da osoba ima nezdrav udio masti. Među važnijim faktorima je i raspodjela masti.

Visceralna mast – mast koja ima visoku metaboličku aktivnost i pohranjena je duboko u stomaku oko organa – luči spojeve koji negativno utiču na zdravlje metabolizma.

“Tako osoba sa BMI-jem od 35 i jabukolikom figurom – višak masti se nalazi oko stomaka – može patiti od dijabetesa tip 2 ili povišenog krvnog pritiska, dok druga osoba sa istim BMI-jem možda nema ovih problema, jer se višak masti nalazi na bokovima, zadnjici i butinama”, rekao je profesor Jens Meldgaard Bruun, koji je također učestvovao u studiji.

Debeo ili mršav – šta je zdravije? Nova danska istraživanja dovode u pitanje dotadašnje pretpostavke o tjelesnoj težini i zdravlju.

Mršavost može biti smrtonosnija od prekomjerne težine ili blage gojaznosti. To pokazuju nova danska istraživanja, koja su predstavljena na godišnjem skupu European Association for the Study of Diabetes (EASD) u Beču.

Za to su naučnici pratili 85.761 osobu tokom pet godina, u kojoj je osam posto učesnika (7.555) preminulo. Od učesnika je 81,4 posto bilo žena, a prosječna starost na početku studije bila je 66,4 godine.

Studija je pokazala da kod osoba sa BMI-jem (Indeks tjelesne mase) u kategoriji prekomjerne težine – pa čak i kod nekih osoba sa gojaznošću – vjerovatnoća smrti tokom petogodišnjeg praćenja nije bila veća nego kod osoba sa BMI-jem na gornjoj granici normalne težine.

Također, osobe sa BMI-jem u srednjem i donjem dijelu normalne težine imale su veći rizik od smrti. Isto je važilo i za osobe sa BMI-jem u području pothranjenosti.

“Jedan od mogućih razloga za rezultate je obrnuta uzročnost: neki ljudi gube na težini zbog osnovne bolesti. U tim slučajevima, to nije niska težina sama po sebi koja povećava rizik od smrti, nego bolest, što može stvoriti dojam da viši BMI ima zaštitni efekat”, objasnila je Sigrid Bjerge Gribsholt iz Steno Diabetes Centra Aarhus na Univerzitetskoj klinici u Aarhusu (Danska), koja je vodila studiju.

“Kako pothranjenost, tako i gojaznost predstavljaju velike globalne zdravstvene probleme”, dodala je Gribsholt.

“Gojaznost može poremetiti metabolizam, oslabiti imuni sistem i dovesti do bolesti poput dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih bolesti i do 15 različitih vrsta raka, dok je pothranjenost povezana sa pothranjenošću, oslabljenim imunitetom i manjkom hranjivih materija.”

Koji god bio razlog, BMI nije jedini indikator da osoba ima nezdrav udio masti. Među važnijim faktorima je i raspodjela masti.

Visceralna mast – mast koja ima visoku metaboličku aktivnost i pohranjena je duboko u stomaku oko organa – luči spojeve koji negativno utiču na zdravlje metabolizma.

“Tako osoba sa BMI-jem od 35 i jabukolikom figurom – višak masti se nalazi oko stomaka – može patiti od dijabetesa tip 2 ili povišenog krvnog pritiska, dok druga osoba sa istim BMI-jem možda nema ovih problema, jer se višak masti nalazi na bokovima, zadnjici i butinama”, rekao je profesor Jens Meldgaard Bruun, koji je također učestvovao u studiji.