Alija Sirotanović je na današnji dan 1949. godine sa svojih osam komorata za osam sati rada iskopao 152 tone uglja.

Tim je prebacio normu za 215 posto te tako za 50 tona srušio dotadašnji rekord Alekseja Stahanova i postigao svoj svjetski rekord u iskopu uglja.

Anegdota kaže da je jedino što je Alija tražio kao nagradu za svoj rad od Josipa Broza Tita bilo – veća lopata. Napravljena je specijalno za njega i nazvana – “sirotanovićka”.

Alija Sirotanović je tom prilikom postao živa legenda, njegov lik se našao na novčanici od deset dinara, a odlikovan je i Ordenom junaka socijalističkog rada, te je dobio nagradu AVNOJ-a i bezbroj drugih priznanja i odlikovanja.

Sirotanović je rođen 1914. godine u Trtorićima kod Breze. Bio je udarnik i junak socijalističkog rada.

Jedna mala ulica na periferiji Breze nosi ime po njemu, a u krugu rudnika je njegova bista. Umro je 13. maja 1990. u 76. godini, prenosi Hayat.

Alija Sirotanović je na današnji dan 1949. godine sa svojih osam komorata za osam sati rada iskopao 152 tone uglja.

Tim je prebacio normu za 215 posto te tako za 50 tona srušio dotadašnji rekord Alekseja Stahanova i postigao svoj svjetski rekord u iskopu uglja.

Anegdota kaže da je jedino što je Alija tražio kao nagradu za svoj rad od Josipa Broza Tita bilo – veća lopata. Napravljena je specijalno za njega i nazvana – “sirotanovićka”.

Alija Sirotanović je tom prilikom postao živa legenda, njegov lik se našao na novčanici od deset dinara, a odlikovan je i Ordenom junaka socijalističkog rada, te je dobio nagradu AVNOJ-a i bezbroj drugih priznanja i odlikovanja.

Sirotanović je rođen 1914. godine u Trtorićima kod Breze. Bio je udarnik i junak socijalističkog rada.

Jedna mala ulica na periferiji Breze nosi ime po njemu, a u krugu rudnika je njegova bista. Umro je 13. maja 1990. u 76. godini, prenosi Hayat.