Najveći organizam na svijetu veći je od plavetnog kita, kojeg se smatra najvećim sisavcem na Zemlji. Riječ je o takozvanoj mednoj gljivi (Armillaria ostoyae) koja u jednoj šumi u Oregonu zauzima površinu od 9.65 kvadratnih kilometara.
Istraživanja su pokazala da plodonosna tijela ove gljive u Nacionalnoj šumi Malheur posjeduju identični DNK, što ukazuje na pripadnost istom organizmu ili klonalnoj koloniji. Procijenjena starost tog organizma je 2.400 godina, prenosi portal croenergo.eu.
Riječ je o opasnom stvorenju koje raste tako što se hrani korjenjem drveća, isisava iz njih hranjive materije i tako ih ubija. Budući da se nalazi u velikoj šumi, ima dovoljno hrane za rast gotovo bez ograničenja.
Armillaria je izgradila ogromnu mrežu micelijuma koji su izrovali tlo ispod šume, a ono što se može vidjeti na površini su izdanci gljive koji rastu jednom godišnje. Obično se pojave uz oboljelo ili nedavno osušeno drvo.
Najveći organizam na svijetu veći je od plavetnog kita, kojeg se smatra najvećim sisavcem na Zemlji. Riječ je o takozvanoj mednoj gljivi (Armillaria ostoyae) koja u jednoj šumi u Oregonu zauzima površinu od 9.65 kvadratnih kilometara.
Istraživanja su pokazala da plodonosna tijela ove gljive u Nacionalnoj šumi Malheur posjeduju identični DNK, što ukazuje na pripadnost istom organizmu ili klonalnoj koloniji. Procijenjena starost tog organizma je 2.400 godina, prenosi portal croenergo.eu.
Riječ je o opasnom stvorenju koje raste tako što se hrani korjenjem drveća, isisava iz njih hranjive materije i tako ih ubija. Budući da se nalazi u velikoj šumi, ima dovoljno hrane za rast gotovo bez ograničenja.
Armillaria je izgradila ogromnu mrežu micelijuma koji su izrovali tlo ispod šume, a ono što se može vidjeti na površini su izdanci gljive koji rastu jednom godišnje. Obično se pojave uz oboljelo ili nedavno osušeno drvo.
