Jak olujni vjetar i padavine koje su proteklih dana zahvatile BiH izazvale su štete na poljoprivrednim usjevima. Na području Semberije i Posavine najviše štete pretrpjela je plastenička proizvodnja.

Na imanju Mladena Lazića, jednog od najvećih proizvođača povrća u BiH, nevrijeme je pričinilo štetu na plastenicima u kojim uzgaja sezonsko povrće.

“Imali smo štetu na nekih 10-ak plastenika ostali su bez najlona, većinom su to bili plastenici koji su otvoreni i koji se pripremaju za sadnju paprike, za preradu… Obzirom da je jedan najlon 2000 KM, bez radne snage, i sad taj stari treba da se iskopa, novi da se postavi i mi sa nekih 10-ak ljudi možemo danas da promijenimo 2 ili tri najlona”, kaže Mihajlo Lazić, proizvođač.

Na oko 200 dunuma nevrijeme je uništilo plasteničku konstrukciju na imanju Mustafe Meškovića, koji na površini od 3,5 hektara proizvodi jagodu. Prve plodove ranih sorti trebao je ubrati ovih dana.

“Stanje je bilo dobro do prije nekoliko dana, onda su krenuli vrtlozi, uništeno je 5-6 plastenika, Zadnjih dva dana došlo je do jačeg vjetra, kakav ne pamtimo zadnjih 15 dana i došlo je do gubitaka”, priča Mešković.

Pred radnicima težak posao. Slijedi popravka i sanacija štete. Tješi ih, kaže Mustafa, činjenica da nevrijeme nije pričinilo veliku štetu na samim plodovima.

“Na plodovima možda 5-10% štete maksimalno, a konstrukcija i najloni su stradali, ponajviše najloni. Teško je sad reći kolika je šteta, meni možda 7- 8.000, ali ima dosta ljudi koji su stradali kao ja”, navodi Mešković.

Očekuju reakciju nadležnih. Ovih dana trebalo bi da štete budu evidentirane. No, veliku nadu u pomoć proizvođači ne polažu.

“Ja u pomoć nisam nikad vjerovao, nisam nikad ni dobio, pa ne vjerujem ni sad… Imao sam 2022., negdje oko 230.000, 2018. mi je polomilo hektar i po, 2014. isto, kad su bile ogromne poplave, međutim od 2014. do danas niko nije pogledao poljoprivrednika, niti će pogledati”, dodaje Mešković.

Iako prepušteni sami sebi, proizvođači se nadaju da će od usjeva ipak nešto moći i ubrati. Otkupna cijena je, kažu, ove godine prihvatljiva, te vjeruju da će i ovu nedaću trudom i radom prevazići.

Jak olujni vjetar i padavine koje su proteklih dana zahvatile BiH izazvale su štete na poljoprivrednim usjevima. Na području Semberije i Posavine najviše štete pretrpjela je plastenička proizvodnja.

Na imanju Mladena Lazića, jednog od najvećih proizvođača povrća u BiH, nevrijeme je pričinilo štetu na plastenicima u kojim uzgaja sezonsko povrće.

“Imali smo štetu na nekih 10-ak plastenika ostali su bez najlona, većinom su to bili plastenici koji su otvoreni i koji se pripremaju za sadnju paprike, za preradu… Obzirom da je jedan najlon 2000 KM, bez radne snage, i sad taj stari treba da se iskopa, novi da se postavi i mi sa nekih 10-ak ljudi možemo danas da promijenimo 2 ili tri najlona”, kaže Mihajlo Lazić, proizvođač.

Na oko 200 dunuma nevrijeme je uništilo plasteničku konstrukciju na imanju Mustafe Meškovića, koji na površini od 3,5 hektara proizvodi jagodu. Prve plodove ranih sorti trebao je ubrati ovih dana.

“Stanje je bilo dobro do prije nekoliko dana, onda su krenuli vrtlozi, uništeno je 5-6 plastenika, Zadnjih dva dana došlo je do jačeg vjetra, kakav ne pamtimo zadnjih 15 dana i došlo je do gubitaka”, priča Mešković.

Pred radnicima težak posao. Slijedi popravka i sanacija štete. Tješi ih, kaže Mustafa, činjenica da nevrijeme nije pričinilo veliku štetu na samim plodovima.

“Na plodovima možda 5-10% štete maksimalno, a konstrukcija i najloni su stradali, ponajviše najloni. Teško je sad reći kolika je šteta, meni možda 7- 8.000, ali ima dosta ljudi koji su stradali kao ja”, navodi Mešković.

Očekuju reakciju nadležnih. Ovih dana trebalo bi da štete budu evidentirane. No, veliku nadu u pomoć proizvođači ne polažu.

“Ja u pomoć nisam nikad vjerovao, nisam nikad ni dobio, pa ne vjerujem ni sad… Imao sam 2022., negdje oko 230.000, 2018. mi je polomilo hektar i po, 2014. isto, kad su bile ogromne poplave, međutim od 2014. do danas niko nije pogledao poljoprivrednika, niti će pogledati”, dodaje Mešković.

Iako prepušteni sami sebi, proizvođači se nadaju da će od usjeva ipak nešto moći i ubrati. Otkupna cijena je, kažu, ove godine prihvatljiva, te vjeruju da će i ovu nedaću trudom i radom prevazići.