Povodom tridesete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), u saradnji s Univerzitetom u Sarajevu, organizira međunarodnu naučnu konferenciju „30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma: dosezi u izgradnji mira i funkcionalne države“, koja će se održati 18. i 19. novembra u velikoj sali ANUBiH-a. Ovaj događaj najavljen je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Konferencija, koja se pripremala godinu dana, okupiće akademike i ugledne profesore iz zemlje i inostranstva, koji će predstaviti svoje naučno-istraživačke radove s ciljem da pruže uvid u trideset godina primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i da ponude ideje i preporuke za budući razvoj procesa izgradnje mira i evropskih integracija Bosne i Hercegovine.

Akademik Mirko Pejanović istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum označio prekretnicu u istorijskoj opstojnosti BiH.

„Dejtonski mirovni sporazum je zaustavio rat i otvorio proces izgradnje mira. Njegove odredbe sadrže i ovlaštenja institucija međunarodne zajednice za nadzor provođenja sporazuma, među kojima su ključni OHR, specijalni predstavnik Evropske unije, mirovne snage i Vijeće za implementaciju mira. U literaturi je gotovo jedinstveno mišljenje da je ustavno-političko i teritorijalno uređenje BiH, definisano Aneksom 4, izvedeno na etničkoj osnovi, što u velikoj mjeri utiče na funkcionalnost države“, naglasio je Pejanović.

Akademik Miodrag Simović, koji je dvadeset godina bio sudija Ustavnog suda BiH, podsjetio je da je tokom njegovog mandata doneseno oko 75.000 odluka, od kojih su gotovo sve bile jednoglasne.

„Za pet godina Ustavni sud će biti još snažniji, ukoliko BiH želi ući u Evropsku uniju – tada će otići strane sudije, druge mogućnosti ne vidim. Opšti okvirni mirovni sporazum ima 11 aneksa, a Aneks 4, Ustav BiH, ključni je dokument. Skoro tri decenije prošle su od njegovog donošenja, a promijenjen je samo jednom – u dijelu koji se odnosi na status Brčko distrikta. Vrijeme je da Parlamentarna skupština BiH postigne konsenzus i pokrene proces ustavnih promjena“, istakao je Simović.

Akademkinja Adila Pašalić Kreso naglasila je da Akademija nauka i umjetnosti BiH prepoznaje i analizira aktuelne društvene probleme u zemlji.

„Ovaj naučni skup ima za cilj da pokaže do kojeg nivoa smo došli u primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma i šta su naši dalji koraci. Posebno želim istaknuti važnost obrazovnog sistema, u kojem, nažalost, bilježimo pad nivoa obrazovanosti i porast nepismenosti“, upozorila je Pašalić Kreso.

Profesor Kasim Trnka, koji će na konferenciji 19. novembra govoriti o temi „Mogućnosti usvajanja velikog društvenog ugovora o demokratskoj i funkcionalnoj Bosni i Hercegovini“, podsjetio je da je pitanje ustava bilo ključno i tokom mirovnih pregovora u Dejtonu.

„Ustav BiH bio je presudan za zaustavljanje rata i stvaranje uslova za ekonomski i društveni razvoj zemlje. Smatram da treba razmotriti mogućnost formiranja međunarodne ekspertne grupe, sastavljene od domaćih i stranih stručnjaka, koja bi utemeljila principe za novi ustavni poredak“, rekao je Trnka.

Prof. dr. Adnan Efendić najavio je medijima tri ekonomska istraživanja posvećena analizi kretanja ekonomije Bosne i Hercegovine u proteklih trideset godina. “U prvom radu fokusirat ćemo se na pregled ekonomskih trendova i identifikaciju postignuća koja su, uprkos kompleksnosti ekonomskog sistema, iznenađujuće pozitivna, ali i na strukturne probleme koji i dalje usporavaju razvoj BiH.
Drugo istraživanje bavi se procesom reindustrijalizacije, izazovima s kojima se zemlja suočava u tom segmentu, te naglašava potrebu za pametnom industrijskom strategijom kao temeljem budućeg razvoja.
Treće istraživanje koje ćemo također predstaviti na naučnom skupu, usmjereno je na dugoročne efekte rata u BiH, analizirajući kako izloženost sukobima na nivou pojedinca i lokalne zajednice utiče na današnje socioekonomske nejednakosti u društvu.”

Program međunarodne naučne konferencije strukturiran je u pet tematskih cjelina, od kojih svaka obuhvata glavni referat i više pratećih izlaganja koja će kritički rasvijetliti ključne procese u političkom, društvenom i ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Nakon konferencije planirana je publikacija Zbornika naučnih radova, koji će sadržavati autorizovane i recenzirane radove učesnika.

Povodom tridesete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), u saradnji s Univerzitetom u Sarajevu, organizira međunarodnu naučnu konferenciju „30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma: dosezi u izgradnji mira i funkcionalne države“, koja će se održati 18. i 19. novembra u velikoj sali ANUBiH-a. Ovaj događaj najavljen je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Konferencija, koja se pripremala godinu dana, okupiće akademike i ugledne profesore iz zemlje i inostranstva, koji će predstaviti svoje naučno-istraživačke radove s ciljem da pruže uvid u trideset godina primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i da ponude ideje i preporuke za budući razvoj procesa izgradnje mira i evropskih integracija Bosne i Hercegovine.

Akademik Mirko Pejanović istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum označio prekretnicu u istorijskoj opstojnosti BiH.

„Dejtonski mirovni sporazum je zaustavio rat i otvorio proces izgradnje mira. Njegove odredbe sadrže i ovlaštenja institucija međunarodne zajednice za nadzor provođenja sporazuma, među kojima su ključni OHR, specijalni predstavnik Evropske unije, mirovne snage i Vijeće za implementaciju mira. U literaturi je gotovo jedinstveno mišljenje da je ustavno-političko i teritorijalno uređenje BiH, definisano Aneksom 4, izvedeno na etničkoj osnovi, što u velikoj mjeri utiče na funkcionalnost države“, naglasio je Pejanović.

Akademik Miodrag Simović, koji je dvadeset godina bio sudija Ustavnog suda BiH, podsjetio je da je tokom njegovog mandata doneseno oko 75.000 odluka, od kojih su gotovo sve bile jednoglasne.

„Za pet godina Ustavni sud će biti još snažniji, ukoliko BiH želi ući u Evropsku uniju – tada će otići strane sudije, druge mogućnosti ne vidim. Opšti okvirni mirovni sporazum ima 11 aneksa, a Aneks 4, Ustav BiH, ključni je dokument. Skoro tri decenije prošle su od njegovog donošenja, a promijenjen je samo jednom – u dijelu koji se odnosi na status Brčko distrikta. Vrijeme je da Parlamentarna skupština BiH postigne konsenzus i pokrene proces ustavnih promjena“, istakao je Simović.

Akademkinja Adila Pašalić Kreso naglasila je da Akademija nauka i umjetnosti BiH prepoznaje i analizira aktuelne društvene probleme u zemlji.

„Ovaj naučni skup ima za cilj da pokaže do kojeg nivoa smo došli u primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma i šta su naši dalji koraci. Posebno želim istaknuti važnost obrazovnog sistema, u kojem, nažalost, bilježimo pad nivoa obrazovanosti i porast nepismenosti“, upozorila je Pašalić Kreso.

Profesor Kasim Trnka, koji će na konferenciji 19. novembra govoriti o temi „Mogućnosti usvajanja velikog društvenog ugovora o demokratskoj i funkcionalnoj Bosni i Hercegovini“, podsjetio je da je pitanje ustava bilo ključno i tokom mirovnih pregovora u Dejtonu.

„Ustav BiH bio je presudan za zaustavljanje rata i stvaranje uslova za ekonomski i društveni razvoj zemlje. Smatram da treba razmotriti mogućnost formiranja međunarodne ekspertne grupe, sastavljene od domaćih i stranih stručnjaka, koja bi utemeljila principe za novi ustavni poredak“, rekao je Trnka.

Prof. dr. Adnan Efendić najavio je medijima tri ekonomska istraživanja posvećena analizi kretanja ekonomije Bosne i Hercegovine u proteklih trideset godina. “U prvom radu fokusirat ćemo se na pregled ekonomskih trendova i identifikaciju postignuća koja su, uprkos kompleksnosti ekonomskog sistema, iznenađujuće pozitivna, ali i na strukturne probleme koji i dalje usporavaju razvoj BiH.
Drugo istraživanje bavi se procesom reindustrijalizacije, izazovima s kojima se zemlja suočava u tom segmentu, te naglašava potrebu za pametnom industrijskom strategijom kao temeljem budućeg razvoja.
Treće istraživanje koje ćemo također predstaviti na naučnom skupu, usmjereno je na dugoročne efekte rata u BiH, analizirajući kako izloženost sukobima na nivou pojedinca i lokalne zajednice utiče na današnje socioekonomske nejednakosti u društvu.”

Program međunarodne naučne konferencije strukturiran je u pet tematskih cjelina, od kojih svaka obuhvata glavni referat i više pratećih izlaganja koja će kritički rasvijetliti ključne procese u političkom, društvenom i ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Nakon konferencije planirana je publikacija Zbornika naučnih radova, koji će sadržavati autorizovane i recenzirane radove učesnika.