Naučnici procjenjuju da je 25 posto dugovječnosti određeno ljudskim genima, dok je ostatak povezan sa onim što neko radi tokom svog života i kako se ponaša.

Kako navodi portal “Vale”, ako se u prehrani smanji udio mesa, prerađene hrane, šećera i soli, onda se smanjuje rizik od pojave brojnih bolesti.

Naučnici se slažu da je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih, jer se sastoji od mnogo povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, riba i plodova mora te maslinovog ulja.

Za dugovječnost je važna i težina. Višak kilograma povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema koji mogu skratiti životni vijek.

Ne samo da suvišni kilogrami opterećuju tijelo i njegove ključne dijelove, već mogu izazvati upale i hormonalne poremećaje.

Gojaznost je povezana i sa depresijom i stresom.

Dugovječnost ne ide bez redovnih fizičkih vježbi i fizičkih aktivnosti poput kretanja, što pomaže u održavanju tijela u formi, smanjuje stres, poboljšava mentalno zdravlje, ali i štiti od hroničnih bolesti.

Svakodnevna fizička vježba ne mora biti ni duga ni intenzivna. Dovoljno je da u svoj dnevni raspored svako uključi neku aktivnost, čak je i nekoliko minuta brzog hoda ili penjanje stepenicama dovoljno za početak.

Naučnici procjenjuju da je 25 posto dugovječnosti određeno ljudskim genima, dok je ostatak povezan sa onim što neko radi tokom svog života i kako se ponaša.

Kako navodi portal “Vale”, ako se u prehrani smanji udio mesa, prerađene hrane, šećera i soli, onda se smanjuje rizik od pojave brojnih bolesti.

Naučnici se slažu da je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih, jer se sastoji od mnogo povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, riba i plodova mora te maslinovog ulja.

Za dugovječnost je važna i težina. Višak kilograma povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema koji mogu skratiti životni vijek.

Ne samo da suvišni kilogrami opterećuju tijelo i njegove ključne dijelove, već mogu izazvati upale i hormonalne poremećaje.

Gojaznost je povezana i sa depresijom i stresom.

Dugovječnost ne ide bez redovnih fizičkih vježbi i fizičkih aktivnosti poput kretanja, što pomaže u održavanju tijela u formi, smanjuje stres, poboljšava mentalno zdravlje, ali i štiti od hroničnih bolesti.

Svakodnevna fizička vježba ne mora biti ni duga ni intenzivna. Dovoljno je da u svoj dnevni raspored svako uključi neku aktivnost, čak je i nekoliko minuta brzog hoda ili penjanje stepenicama dovoljno za početak.