Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odbio je inicijativu da se osuđenicima za ratne zločine onemogući otkup zatvorske kazne. Parlamentarna većina dbila je sinoć izmjene Krivičnog zakona FBiH.

Zastupnici većine nisu podržali amandman Adise Kokić-Hinović iz SDA zbog stava Ministarstva pravde FBiH koje je smatralo da ovaj amandman može čekati i da ima “važnijih stvari”.

Zastupnici SDP-a nisu glasali, a iz Naše stranke i HDZ-a BiH bili su suzdržani. Ostali su bili protiv, dok su stranke opozicije bile za. Dvoje zastupnika koje koji pripadaju vladajućoj većini glasali su za ovaj amandman, a to su Damir Nikšić (samostalni zastupnik) i Ajla Milišić-Pepić (NiP).

“Od januara pa evo do danas pokušavamo da se usvoji taj amandman i uvede u Krivični zakon FBiH. Bilo je potrebno dodati samo tri do četiri riječi u članu 9. Prijedloga zakona, a to je da otkup kazne zatvora u trajanju do godinu dana ne može biti zamijenjen novčanom kaznom za djela koja su krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava”, kazala je za Faktor Adisa Kokić-Hinović.

Ističe da je amandman na Krivični zakon FBiH rađen sa organizacijom Trial International, koja je poznata po svom radu kada su u pitanju žrtve ratnih zločina i njihova prava.

“Oni su uputili istu takvu inicijativu i na državni nivo i na nivo FBiH putem ovog mog amandmana. Nakon prvobitnih konsultacija sa resornim ministarstvom, ono je prvo davalo određene naznake i nadu da će sami prihvatiti taj amandman. Međutim, na kraju su u očitovanju odbili amandman s obrazloženjem da to sada nije fokus izmjena i dopuna Zakona, nego da će se to nekad u nekom narednom periodu, kada ponovo budu rađene izmjene i dopune zakona, uvrstiti, a da je sada fokus usaglašavanje sa Istanbulskom konvencijom”, ističe Kokić-Hinović.

Ona smatra da je apsurdno da, kada postoji prilika i kada se već mijenja predmetna odredba, “da ne ubacimo i te dvije-tri riječi koje će značiti mnogo, ne samo kada su u pitanju žrtve ratnih zločina, nego će to biti i jedna odlična poruka kako mi tretiramo ovo pitanje”.

“Uz te amandmane dostavila sam i jednu sveobuhvatnu analizu Misije OSCE-a u BiH koja je zapravo kazala da je od 2006. do 2016. godine bilo 17 takvih slučajeva u kojima je u 15 predmeta kazna zatvora u trajanju od godinu dana zamijenjena novčanom kaznom. Ono što je bilo najgore, i što sam i spomenula u svojoj diskusiji na sjednici, jeste da je posljednji slučaj bio u Bihaću kada su dvojica osuđenika koji su bili presuđeni i koji su prihvatili krivicu za silovanje i pokušaj silovanja maloljetnih djevojčica u ratu, dobili kaznu zatvora u trajanju od godinu dana i to uredno otkupili i hodali ulicom kao da se ništa nije desilo, zajedno sa žrtvama koje su prošle cjelokupnu tu torturu”, zaključila je Kokić-Hinović.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odbio je inicijativu da se osuđenicima za ratne zločine onemogući otkup zatvorske kazne. Parlamentarna većina dbila je sinoć izmjene Krivičnog zakona FBiH.

Zastupnici većine nisu podržali amandman Adise Kokić-Hinović iz SDA zbog stava Ministarstva pravde FBiH koje je smatralo da ovaj amandman može čekati i da ima “važnijih stvari”.

Zastupnici SDP-a nisu glasali, a iz Naše stranke i HDZ-a BiH bili su suzdržani. Ostali su bili protiv, dok su stranke opozicije bile za. Dvoje zastupnika koje koji pripadaju vladajućoj većini glasali su za ovaj amandman, a to su Damir Nikšić (samostalni zastupnik) i Ajla Milišić-Pepić (NiP).

“Od januara pa evo do danas pokušavamo da se usvoji taj amandman i uvede u Krivični zakon FBiH. Bilo je potrebno dodati samo tri do četiri riječi u članu 9. Prijedloga zakona, a to je da otkup kazne zatvora u trajanju do godinu dana ne može biti zamijenjen novčanom kaznom za djela koja su krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava”, kazala je za Faktor Adisa Kokić-Hinović.

Ističe da je amandman na Krivični zakon FBiH rađen sa organizacijom Trial International, koja je poznata po svom radu kada su u pitanju žrtve ratnih zločina i njihova prava.

“Oni su uputili istu takvu inicijativu i na državni nivo i na nivo FBiH putem ovog mog amandmana. Nakon prvobitnih konsultacija sa resornim ministarstvom, ono je prvo davalo određene naznake i nadu da će sami prihvatiti taj amandman. Međutim, na kraju su u očitovanju odbili amandman s obrazloženjem da to sada nije fokus izmjena i dopuna Zakona, nego da će se to nekad u nekom narednom periodu, kada ponovo budu rađene izmjene i dopune zakona, uvrstiti, a da je sada fokus usaglašavanje sa Istanbulskom konvencijom”, ističe Kokić-Hinović.

Ona smatra da je apsurdno da, kada postoji prilika i kada se već mijenja predmetna odredba, “da ne ubacimo i te dvije-tri riječi koje će značiti mnogo, ne samo kada su u pitanju žrtve ratnih zločina, nego će to biti i jedna odlična poruka kako mi tretiramo ovo pitanje”.

“Uz te amandmane dostavila sam i jednu sveobuhvatnu analizu Misije OSCE-a u BiH koja je zapravo kazala da je od 2006. do 2016. godine bilo 17 takvih slučajeva u kojima je u 15 predmeta kazna zatvora u trajanju od godinu dana zamijenjena novčanom kaznom. Ono što je bilo najgore, i što sam i spomenula u svojoj diskusiji na sjednici, jeste da je posljednji slučaj bio u Bihaću kada su dvojica osuđenika koji su bili presuđeni i koji su prihvatili krivicu za silovanje i pokušaj silovanja maloljetnih djevojčica u ratu, dobili kaznu zatvora u trajanju od godinu dana i to uredno otkupili i hodali ulicom kao da se ništa nije desilo, zajedno sa žrtvama koje su prošle cjelokupnu tu torturu”, zaključila je Kokić-Hinović.