Nivo mora porašće u budućnosti najmanje metar u prosjeku, čak i ako se ispune klimatski ciljevi – od toga više nema spasa, ističu klimatolozi.

Kako se precizira, nivo mora porašće između 0,7 i 1,2 metra u naredna dva vijeka, čak i ako vlade okončaju eru fosilnih goriva, kao što je obećano Pariskim sporazumom o klimi.

Od podizanja nivoa mora u opasnosti su veliki gradovi, pa čak i cijele zemlje.

U naučnoj studiji navedeno je da će do 2300. godine nivo mora porasti i do 1,2 metra.

I nivoi okeana će neizbježno rasti, jer će industrijski gasovi ispušteni u atmosferu “zarobiti” toplotu i topiti površine pod ledom.

Uz sve to, voda će se, kada njena temperatura bude porasla iznad četiri stepena Celzijusova, prirodno širiti.

Kada je riječ o Pariskom sporazumu, države, za sada, ne rade na ispunjavanju obećanja.

Globalna emisija ugljen-dioksida, osnovnog gasa staklene bašte koji nastaje gorenjem fosilnih goriva, nakon trogodišnje stagnacije, ponovo je porasla.

Nivo mora porašće u budućnosti najmanje metar u prosjeku, čak i ako se ispune klimatski ciljevi – od toga više nema spasa, ističu klimatolozi.

Kako se precizira, nivo mora porašće između 0,7 i 1,2 metra u naredna dva vijeka, čak i ako vlade okončaju eru fosilnih goriva, kao što je obećano Pariskim sporazumom o klimi.

Od podizanja nivoa mora u opasnosti su veliki gradovi, pa čak i cijele zemlje.

U naučnoj studiji navedeno je da će do 2300. godine nivo mora porasti i do 1,2 metra.

I nivoi okeana će neizbježno rasti, jer će industrijski gasovi ispušteni u atmosferu “zarobiti” toplotu i topiti površine pod ledom.

Uz sve to, voda će se, kada njena temperatura bude porasla iznad četiri stepena Celzijusova, prirodno širiti.

Kada je riječ o Pariskom sporazumu, države, za sada, ne rade na ispunjavanju obećanja.

Globalna emisija ugljen-dioksida, osnovnog gasa staklene bašte koji nastaje gorenjem fosilnih goriva, nakon trogodišnje stagnacije, ponovo je porasla.