6.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    6.2 ° C
    6.2 °
    6.2 °
    91 %
    2.2kmh
    85 %
    sub
    12 °
    ned
    11 °
    pon
    8 °
    uto
    5 °
    sri
    8 °

    Njemačka od Brisela traži prijedlog sankcija za zvaničnike RS

    Njemačka od Brisela traži prijedlog sankcija za zvaničnike RS

    Njemačka je u organima Evropske unije (EU) pokrenula pitanje sankcija protiv zvaničnika Republike Srpske koji ugrožavaju Daytonski sporazum, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora u Briselu.

    Kako je potvrđeno, Njemačka je zatražila od evropske službe za spoljne poslove (EEAS) da izradi dokument sa predlozima o sankcijama protiv zvaničnika ovog bh. entiteta.

    O tom pitanju se raspravljalo na sastanku političkog i bezbjednosnog komiteta EU – na nivou ambasadora država članica EU koji je održan u srijedu, 17. novembra. Inicijativu, kako je potvrđeno, snažno podržava i isti dokument zvanično traži i Češka.

    Međutim, više izvora RSE sa ovog sastanka je potvrdilo da je takva inicijativa naišla na oštri otpor Mađarske.

    Podsjetimo, mađarski premijer Viktor Orban se 6. novembra sastao sa članom predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Sastali su se u, kako je navedeno, “prijateljskoj posjeti” organizovanoj u Laktašima, nekih dvjestotinak kilometara sjeverno od glavnog grada Sarajeva, koji Orban nikada nije zvanično posjetio.

    Da li je potreban konsenzus?

    Inače, izrada papira o opcijama za sankcije koju treba da obavi EEAS je redovna procedura koja se mora ispoštovati kada se na nivou EU pokreće pitanje sankcija protiv jedne zemlje ili entiteta.

    Priprema ovog papira u proceduralnom smislu ne zahtjeva jednoglasnost država članica EU. Međutim, kako su objasnili diplomatski izvori, Evropska služba za spoljne poslove bi radije imala podršku svih članica kako bi izašla sa dokumentom i prijedlozima. To je poželjno jer se smatra da, ako ne postoji saglasnost u ovoj početnoj fazi, onda je to već indikacija u kojem pravcu bi išla rasprava o sankcijama na višim nivoima EU, uključujući i ministre.

    Odluka o sankcijama, podsjetimo, se donosi konsenzusom svih država članica EU.

    Šta je prethodilo?

    EU je još 21. marta 2011. godine usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mjera protiv određenih fizičkih i pravnih lica čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine(BiH).

    Predviđeno je da sankcijama budu obuhvaćene i osobe koje “ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju” ili podrivaju Dejtonsko-pariški opšti okvirni sporazum za mir i njegove anekse. Radi se načelno o praznoj listi u kojoj bi se dodavala imena, u slučaju da to odluči EU.

    – Ako se usaglasimo, na prvom mjestu te liste će biti ime Milorada Dodika – rekao je za RSE jedan visoki zvaničnik EU.

    Na koga bi se sankcije odnosile?

    Mada iz EU nema naznaka na koga bi se evenutalne sankcije mogle odnositi, njemačka inicijativa dolazi u trenutku nakon učestale retorike otcjepljenja lidera vodeće partije bosanskih Srba i člana Predsjedništva Milorada Dodika.

    Dodik prijeti da će se povući iz institucija na državnom nivou, uključujući zajedničko pravosuđe, vojsku i poresku administraciju. On je odbacio međunarodnu zabrinutost da bi takav plan mogao da izazove ponovni sukob u etnički podjeljenoj balkanskoj državi, u kojoj je prije 26 godina okončan rat u kom je stradalo oko sto hiljada ljudi.

    I državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Anothony Blinken (Entoni) je u utorak, 17. novembra priprijetio sankcijama onima koji pokušaju da se jednostrano povuku iz njenih državnih institucija ili destabilizuju Daytonski sporazum.

    Njemačka je u organima Evropske unije (EU) pokrenula pitanje sankcija protiv zvaničnika Republike Srpske koji ugrožavaju Daytonski sporazum, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora u Briselu.

    Kako je potvrđeno, Njemačka je zatražila od evropske službe za spoljne poslove (EEAS) da izradi dokument sa predlozima o sankcijama protiv zvaničnika ovog bh. entiteta.

    O tom pitanju se raspravljalo na sastanku političkog i bezbjednosnog komiteta EU – na nivou ambasadora država članica EU koji je održan u srijedu, 17. novembra. Inicijativu, kako je potvrđeno, snažno podržava i isti dokument zvanično traži i Češka.

    Međutim, više izvora RSE sa ovog sastanka je potvrdilo da je takva inicijativa naišla na oštri otpor Mađarske.

    Podsjetimo, mađarski premijer Viktor Orban se 6. novembra sastao sa članom predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Sastali su se u, kako je navedeno, “prijateljskoj posjeti” organizovanoj u Laktašima, nekih dvjestotinak kilometara sjeverno od glavnog grada Sarajeva, koji Orban nikada nije zvanično posjetio.

    Da li je potreban konsenzus?

    Inače, izrada papira o opcijama za sankcije koju treba da obavi EEAS je redovna procedura koja se mora ispoštovati kada se na nivou EU pokreće pitanje sankcija protiv jedne zemlje ili entiteta.

    Priprema ovog papira u proceduralnom smislu ne zahtjeva jednoglasnost država članica EU. Međutim, kako su objasnili diplomatski izvori, Evropska služba za spoljne poslove bi radije imala podršku svih članica kako bi izašla sa dokumentom i prijedlozima. To je poželjno jer se smatra da, ako ne postoji saglasnost u ovoj početnoj fazi, onda je to već indikacija u kojem pravcu bi išla rasprava o sankcijama na višim nivoima EU, uključujući i ministre.

    Odluka o sankcijama, podsjetimo, se donosi konsenzusom svih država članica EU.

    Šta je prethodilo?

    EU je još 21. marta 2011. godine usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mjera protiv određenih fizičkih i pravnih lica čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine(BiH).

    Predviđeno je da sankcijama budu obuhvaćene i osobe koje “ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju” ili podrivaju Dejtonsko-pariški opšti okvirni sporazum za mir i njegove anekse. Radi se načelno o praznoj listi u kojoj bi se dodavala imena, u slučaju da to odluči EU.

    – Ako se usaglasimo, na prvom mjestu te liste će biti ime Milorada Dodika – rekao je za RSE jedan visoki zvaničnik EU.

    Na koga bi se sankcije odnosile?

    Mada iz EU nema naznaka na koga bi se evenutalne sankcije mogle odnositi, njemačka inicijativa dolazi u trenutku nakon učestale retorike otcjepljenja lidera vodeće partije bosanskih Srba i člana Predsjedništva Milorada Dodika.

    Dodik prijeti da će se povući iz institucija na državnom nivou, uključujući zajedničko pravosuđe, vojsku i poresku administraciju. On je odbacio međunarodnu zabrinutost da bi takav plan mogao da izazove ponovni sukob u etnički podjeljenoj balkanskoj državi, u kojoj je prije 26 godina okončan rat u kom je stradalo oko sto hiljada ljudi.

    I državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Anothony Blinken (Entoni) je u utorak, 17. novembra priprijetio sankcijama onima koji pokušaju da se jednostrano povuku iz njenih državnih institucija ili destabilizuju Daytonski sporazum.

    IzvorRSE

    Posljednje objavljeno