Više od pola od 277 miliona ljudi kojima je dijagnosticiran covid-19 diljem svijeta od decembra 2019. imat će simptome poznate kao “dugi covid” do šest mjeseci nakon oporavka, pokazalo je novo veliko istraživanje.

Znanstvenici s Penn State College of Medicinea, koji su proveli studiju objavljenu u uglednom časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA), upozoravaju da bi se vlade, zdravstvene organizacije i javnozdravstveni djelatnici trebali pripremiti za veliki broj pacijenata kojima će nakon prebolijevanja covida-19 trebati skrb zbog raznih psihičkih i fizičkih simptoma.

Dugi covid utječe na kvalitetu života
U svojem istraživanju tim je napravio sustavni pregled 57 studija koje su sadržavale podatke o više od 250.000 necijepljenih odraslih osoba i djece kojima je dijagnosticiran covid-19 od prosinca 2019. do ožujka 2021. Većina pacijenata (79%) živjela je u zemljama s visokim dohotkom, a njihova srednja dob bila je 54 godine.

Istraživači su analizirali zdravlje pacijenata nakon covida-19 u tri intervala – u jednom mjesecu (kratkoročno), u dva do pet mjeseci (srednjoročno) te u šest ili više mjeseci (dugotrajno).

Prema nalazima istraživanja, sudionici su doživjeli niz zdravstvenih problema povezanih s covidom-19 koji su utjecali na njihovu opću dobrobit, njihovu pokretljivost ili na organske sustave. Sveukupno, svaki drugi preživjeli doživio je dugotrajne manifestacije covida-19. Stope su uglavnom ostale postojane i nakon jednog mjeseca i nakon šest mjeseci i duže.

U ovoj studiji 79%, odnosno oko 198.000 zaraženih bilo je hospitalizirano, a oko 53.000 nije.

Autori upozoravaju da će u nadolazećim godinama pružatelji zdravstvenih usluga vjerojatno vidjeti povećani priljev pacijenata sa psihijatrijskim i kognitivnim problemima, kao što su depresija, anksioznost ili posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Na temelju ovih nalaza pružatelji zdravstvenih usluga trebaju planirati i u skladu s tim dodijeliti sredstva kako bi učinkovito pratili i liječili ova stanja. Za očekivati je da bi zdravstveni sustavi nakon pandemije mogli ostati preopterećeni, osobito u siromašnim i srednje bogatim zemljama.

Tim s Penna piše da mehanizmi kojima covid-19 uzrokuje dugotrajne simptome kod pacijenata nisu potpuno poznati. Simptomi mogu biti posljedica pretjerane reakcije imunološkog sustava izazvanog virusom, dugotrajne infekcije, reinfekcije ili povećane proizvodnje protutijela koja uzrokuju oštećenja na vlastitim tkivima oboljelih.

Također, poznato je da virus SARS-CoV-2 može ući u živčani sustav i živjeti u njemu. Posljedica su simptomi povezani sa živčanim sustavom kao što su poremećaji okusa ili mirisa, oštećenje pamćenja te smanjena pozornost i koncentracija.

Čak i oni koji nisu imali simptome mogu imati dugi covid
Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ističu da i osobe koje su bile zaražene covidom-19 s blagim simptomima, pa čak i bez njih, kasnije mogu razviti dugi covid.

Više od pola od 277 miliona ljudi kojima je dijagnosticiran covid-19 diljem svijeta od decembra 2019. imat će simptome poznate kao “dugi covid” do šest mjeseci nakon oporavka, pokazalo je novo veliko istraživanje.

Znanstvenici s Penn State College of Medicinea, koji su proveli studiju objavljenu u uglednom časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA), upozoravaju da bi se vlade, zdravstvene organizacije i javnozdravstveni djelatnici trebali pripremiti za veliki broj pacijenata kojima će nakon prebolijevanja covida-19 trebati skrb zbog raznih psihičkih i fizičkih simptoma.

Dugi covid utječe na kvalitetu života
U svojem istraživanju tim je napravio sustavni pregled 57 studija koje su sadržavale podatke o više od 250.000 necijepljenih odraslih osoba i djece kojima je dijagnosticiran covid-19 od prosinca 2019. do ožujka 2021. Većina pacijenata (79%) živjela je u zemljama s visokim dohotkom, a njihova srednja dob bila je 54 godine.

Istraživači su analizirali zdravlje pacijenata nakon covida-19 u tri intervala – u jednom mjesecu (kratkoročno), u dva do pet mjeseci (srednjoročno) te u šest ili više mjeseci (dugotrajno).

Prema nalazima istraživanja, sudionici su doživjeli niz zdravstvenih problema povezanih s covidom-19 koji su utjecali na njihovu opću dobrobit, njihovu pokretljivost ili na organske sustave. Sveukupno, svaki drugi preživjeli doživio je dugotrajne manifestacije covida-19. Stope su uglavnom ostale postojane i nakon jednog mjeseca i nakon šest mjeseci i duže.

U ovoj studiji 79%, odnosno oko 198.000 zaraženih bilo je hospitalizirano, a oko 53.000 nije.

Autori upozoravaju da će u nadolazećim godinama pružatelji zdravstvenih usluga vjerojatno vidjeti povećani priljev pacijenata sa psihijatrijskim i kognitivnim problemima, kao što su depresija, anksioznost ili posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Na temelju ovih nalaza pružatelji zdravstvenih usluga trebaju planirati i u skladu s tim dodijeliti sredstva kako bi učinkovito pratili i liječili ova stanja. Za očekivati je da bi zdravstveni sustavi nakon pandemije mogli ostati preopterećeni, osobito u siromašnim i srednje bogatim zemljama.

Tim s Penna piše da mehanizmi kojima covid-19 uzrokuje dugotrajne simptome kod pacijenata nisu potpuno poznati. Simptomi mogu biti posljedica pretjerane reakcije imunološkog sustava izazvanog virusom, dugotrajne infekcije, reinfekcije ili povećane proizvodnje protutijela koja uzrokuju oštećenja na vlastitim tkivima oboljelih.

Također, poznato je da virus SARS-CoV-2 može ući u živčani sustav i živjeti u njemu. Posljedica su simptomi povezani sa živčanim sustavom kao što su poremećaji okusa ili mirisa, oštećenje pamćenja te smanjena pozornost i koncentracija.

Čak i oni koji nisu imali simptome mogu imati dugi covid
Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ističu da i osobe koje su bile zaražene covidom-19 s blagim simptomima, pa čak i bez njih, kasnije mogu razviti dugi covid.