Ministrima Vijeća ministara vanjskih poslova EU ponuđen je “non paper” za Zapadni Balkan, iza kojeg stoje Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.

“Mi, prijatelji zapadnog Balkana imamo posebnu odgovornost da zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU-a i u potpori regiji na putu prema EU-u”, kaže se u “non-paperu” s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU-a upoznati prije sastanka danas u Briselu.

“Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU-a da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju s konkretnim provedbenim koracima do 2024. i nakon toga, a na temelju pravednih i rigoroznih uvjeta i načela o vlastitim zaslugama”, dodaje se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.

Ističe se kako je ova regija izložena raznim utjecajima sa strane, ilegalnim migrantima, pa je potrebno uskladiti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, kao i tješnje raditi na usklađivanju svojih stajališta sa EU standardima.

Kroz ovaj novi dokument, saznaje se da bi se češće trebali organizirati sastanci s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana, te da bi ministri vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana trebali održavati redovnije sastanke s veleposlanicima zemalja EU.

Suštinski, ono na čemu se kroz ovaj dokument najviše insistira je pojačano prisustvo Europske unije u zemljama Zapadnog Balkana i njihovo involviranje u ovaj prostor da bi se zemlje što pre pridružile EU.

Ministrima Vijeća ministara vanjskih poslova EU ponuđen je “non paper” za Zapadni Balkan, iza kojeg stoje Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.

“Mi, prijatelji zapadnog Balkana imamo posebnu odgovornost da zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU-a i u potpori regiji na putu prema EU-u”, kaže se u “non-paperu” s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU-a upoznati prije sastanka danas u Briselu.

“Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU-a da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju s konkretnim provedbenim koracima do 2024. i nakon toga, a na temelju pravednih i rigoroznih uvjeta i načela o vlastitim zaslugama”, dodaje se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.

Ističe se kako je ova regija izložena raznim utjecajima sa strane, ilegalnim migrantima, pa je potrebno uskladiti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, kao i tješnje raditi na usklađivanju svojih stajališta sa EU standardima.

Kroz ovaj novi dokument, saznaje se da bi se češće trebali organizirati sastanci s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana, te da bi ministri vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana trebali održavati redovnije sastanke s veleposlanicima zemalja EU.

Suštinski, ono na čemu se kroz ovaj dokument najviše insistira je pojačano prisustvo Europske unije u zemljama Zapadnog Balkana i njihovo involviranje u ovaj prostor da bi se zemlje što pre pridružile EU.