U organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane danas je u Zenici prigodnim seminarom obilježen Svjetski dan vode, uz fokus na ovogodišnju globalnu temu “Čuvajmo izvore života – značaj i zaštita lokalnih vodnih izvora”.
O značaju očuvanja vodnih resursa govorili su Melita Lelić i dr. Nermin Rondić iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a, kao i gostujući predavač prof. dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Profesor Ballian istakao je da stanje vodnih resursa u Bosni i Hercegovini nije ohrabrujuće, uprkos činjenici da zemlja raspolaže značajnim količinama vode.
“Danas sam imao čast da održim predavanje po pitanju voda, njihovog zagađenja i očuvanja. Nažalost, situacija u BiH nije ohrabrujuća. Vode imamo, ali su vode zagađene. Sve manje pitke vode. Ljudima je vrlo teško doći do vode. I bojim se da nam budućnost ne donosi ništa dobrog”, upozorio je Ballian.
Naglasio je da je krajnje vrijeme za ozbiljniji pristup očuvanju postojećih vodnih resursa, podsjećajući da voda, iako se često smatra obnovljivim resursom, ima svoje granice.
“Mnogi smatraju da su vode obnovljivi resurs. Da, do određene granice. Što je više trošimo i zagađujemo, priroda nam je više ne može vratiti. Onda tu nastaje disbalans. I bojim se u narednom periodu da ćemo imati sve više redukcija pitke vode na našim slavinama, da ćemo biti osuđeni na kupovinu vode. A nekad smo bili u zemlji sa najviše pitkih, površinskih voda. Gdje ste mogli jednostavno ući u rijeku, popiti vodu”, kazao je.
Dodao je da takvih rijeka danas ima sve manje, te da Bosna i Hercegovina, umjesto izvoznika, postaje sve veći uvoznik vode.
“Moramo učiniti sve da sačuvamo prirodu. A kad sačuvamo prirodu, sačuvat ćemo i naše vode”, poručio je Ballian.
Tokom seminara predstavljeni su i rezultati analiza kvaliteta vode na području Zeničko-dobojskog kantona za proteklu godinu, koji dodatno potvrđuju zabrinjavajuće stanje.
Od ukupno 720 analiziranih uzoraka vode iz jedanaest od dvanaest općina i gradova ZDK, čak 80,7 posto nije zadovoljilo mikrobiološke standarde, dok je 2,4 posto uzoraka bilo hemijski neispravno.
Procenat mikrobiološki neispravnih uzoraka kretao se od 74,5 posto u Tešnju, na uzorku od 94 analize, do čak 92,6 posto u Zavidovićima, gdje je analizirano 95 uzoraka.
Stručnjaci su zaključili da ovi podaci jasno ukazuju na potrebu hitnog i sistemskog djelovanja kako bi se zaštitili vodni resursi i osigurala zdravstveno ispravna voda za stanovništvo.
