Pojedini dokumenti, do kojih je došao Klix, demantuju tvrdnje Srbije da nije umiješana u rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Riječ je o dokumentima koji se odnose na vojno kadroviranje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i korespondenciju državne zajednice Srbije i Crne Gore i bivše glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte.
SRJ je 16. juna 1994, u jeku rata u Bosni i Hercegovini, donijela ukaz 1/2-01-001/94-22 kojim se Ratko Mladić, kasnije osuđeni ratni zločinac, vanredno unapređuje u čin general-pukovnika.
SRJ je 16. juna 2001. ukazom 1/2-01-0003/2001-30/01 donijela odluku da da se s evidencije profesionalnih vojnika Vojske Jugoslavije skine Mladić i još 25 generala. Ukaz je potpisao tadašnji predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, piše Klix.
U korespondenciji nadležnih u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore i Suda u Hagu iz augusta 2005. je jasno istaknuto da je ova država tražila da se spomenuti ukazi – zaštite.
“Ministarstvo vanjskih poslova Srbije i Crne Gore ima čast da u skladu sa sporazumom postignutim razmjenom pisama glavnog tužioca Tribunala Carle Del Ponte od 8. i 27. aprila 2005. i predsjednika Nacionalnog savjeta za saradnju s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju ministra Rasima Ljajića od 18. aprila 2005., zatraži primjenu zaštitnih mjera za dokumente pod tačkama 6. i 7. ove note”, istaknuto je.
Također je traženo da sama korespondencija bude povjerljiva.
Sadržaj spomenutih dokumenata je u prilog tvrdnji da se desila agresija u Bosni i Hercegovini te da je Srbija bila umiješana u nju. Osim toga, potvrđuje da su između ove susjedne države i Suda u Hagu postojali tajni dogovori tokom procesuiranja ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.
Podsjećamo, presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu 2007. je odlučeno da Srbija nije izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Revizija tužbe je bila moguća, na što se Bosna i Hercegovina odlučila 2017. Međutim, revizija je bila neuspješna zbog toga što Sakib Softić nije imao legitimitet agenta Bosne i Hercegovine.
Pojedini dokumenti, do kojih je došao Klix, demantuju tvrdnje Srbije da nije umiješana u rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Riječ je o dokumentima koji se odnose na vojno kadroviranje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i korespondenciju državne zajednice Srbije i Crne Gore i bivše glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte.
SRJ je 16. juna 1994, u jeku rata u Bosni i Hercegovini, donijela ukaz 1/2-01-001/94-22 kojim se Ratko Mladić, kasnije osuđeni ratni zločinac, vanredno unapređuje u čin general-pukovnika.
SRJ je 16. juna 2001. ukazom 1/2-01-0003/2001-30/01 donijela odluku da da se s evidencije profesionalnih vojnika Vojske Jugoslavije skine Mladić i još 25 generala. Ukaz je potpisao tadašnji predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, piše Klix.
U korespondenciji nadležnih u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore i Suda u Hagu iz augusta 2005. je jasno istaknuto da je ova država tražila da se spomenuti ukazi – zaštite.
“Ministarstvo vanjskih poslova Srbije i Crne Gore ima čast da u skladu sa sporazumom postignutim razmjenom pisama glavnog tužioca Tribunala Carle Del Ponte od 8. i 27. aprila 2005. i predsjednika Nacionalnog savjeta za saradnju s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju ministra Rasima Ljajića od 18. aprila 2005., zatraži primjenu zaštitnih mjera za dokumente pod tačkama 6. i 7. ove note”, istaknuto je.
Također je traženo da sama korespondencija bude povjerljiva.
Sadržaj spomenutih dokumenata je u prilog tvrdnji da se desila agresija u Bosni i Hercegovini te da je Srbija bila umiješana u nju. Osim toga, potvrđuje da su između ove susjedne države i Suda u Hagu postojali tajni dogovori tokom procesuiranja ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.
Podsjećamo, presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu 2007. je odlučeno da Srbija nije izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Revizija tužbe je bila moguća, na što se Bosna i Hercegovina odlučila 2017. Međutim, revizija je bila neuspješna zbog toga što Sakib Softić nije imao legitimitet agenta Bosne i Hercegovine.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Saglasnost sa ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj veb lokaciji. Nepristanak ili povlačenje saglasnosti može negativno uticati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalno
Uvijek aktivan
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korišćenja određene usluge koju izričito zahteva pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu obavljanja prenosa komunikacije preko elektronske komunikacione mreže.
Preference
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja preferencija koje ne zahteva pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog poziva, dobrovoljne saglasnosti od strane vašeg Internet provajdera ili dodatne evidencije treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na veb lokaciji ili na nekoliko veb lokacija u slične marketinške svrhe.
