Islamska zajednica u BiH bi mogla otvoriti džamije, ali samo u dijelovima koje ne bi bile protivne epidemiološkim mjerama.
Vjernici iščekuju da poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, reisu-l-ulema Husein Kavazović izda preporuke o ponašanju tokom svetog mjeseca ramazana, čija će se suština, kakva god preporuka bude, ipak svoditi na to da vjernici poštuju savjete epidemiologa, prema dva Al Jazeerina sagovornika u čelništvu Islamske zajednice u BiH
Regija Zapadni Balkan, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, nalazi se u trećem talasu korona virusa, agresivniji i smrtonosniji od prošlogodišnjeg vala.
U četvrtak je održana sjednica Rijaseta, najvišeg izvršnog organ u Islamskoj zajednici BiH, a odluka o načinu organiziranja vjerskih aktivnosti u ramazanu bit će donesena od petka do ponedjeljka, rečeno je Al Jazeeri u Upravi za vjerske poslove Islamske zajednice u BiH.
– Ali, sve u skladu da se ispoštuje primjena regulative državnih organa – navodi se iz Islamske zajednice.
Prvi dan muslimanskog mjeseca posta ramazana u većini država će biti 13. aprila (utorak). Ramazan je sveti mjesec, u kojem je prije nešto više od 1400 godina vjerovjesnik Muhammed počeo primati dijelove Kur’ana, knjige koja je prema islamskom tumačenju izravan govor Boga, koji se na taj način obraća ljudima. Zbog toga milioni muslimani u svijetu koriste tih tridesetak dana ramazana kako bi se više posvetili molitvi, preispitivali vlastite propuste i jačali plemenitost.
Ali, već drugu godinu, barem u novijoj historiji, ramazanske aktivnosti su ograničene zbog pandemije korona virusa.
Zdravlje je imperativ
Tradicionalno zajednički iftari u vrijeme korone su vrlo problematični – tada se porodice i prijatelji uobičajeno sastaju da večeraju i zajedno se mole nakon posta ili cjelodnevnog suzdržavanja od jela i pića. Takva prijateljska i porodična okupljanja u vrijeme pandemije značila bi i ubrzan prenos zaraze. Ali kako je briga o zdravlju jedan od imperativa islamskog učenja, tako i islamski učenjaci upozoravaju da ograničenja kontakata u cilju suzbijanja pandemije nije samo građanska dužnost, već i obaveza vjernika. U praktičnom smislu to znači da će se milioni vjernika muslimana ove godine ponovo morati odreći mnogih osobenosti ramazana, uključujući i zajedničke iftare i zajedničke molitve.
Prošle godine brojne različite islamske vjerske struje odlučile su potpuno zatvoriti džamije, u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), uključujući i šiitske vjerske autoritete, i vrhovne autoritete sunitske muslimanske većine, poput učenjaka s univerziteta Al-Azhar u Egiptu.
Ovog ramazana Islamska zajednica u BiH bi mogla otvoriti džamije, ali samo u dijelovima koji ne bi bili protivni epidemiološkim mjerama, propisane od nadležnih državnih organa.
Vjerske aktivnosti na društvenim mrežama
Omer Redžić je imam Čaršijske džamije u Prijedoru. Kaže da ne treba očajavati zbog ograničenja vjerskih okupljanja. Vjerske aktivnosti je moguće prilagoditi trenutnim okolnostima. Zabranu okupljanja po džamija prošle je godine okrenuo u svoju korist. Molitve kao i druge vjerske aktivnosti je objavljivao na društvenim mrežama, i na taj način došao do mnogo više vjernika nego što ih je mogao okupiti ranijih godina, kada su džamije bile otvorene.
– Neke naše aktivnosti na društvenim mrežama je pogledalo pet ili šest hiljada ljudi, ili više od toga – izjavio je Redžić Al Jazeeri.
– Ako želimo biti realni, toliki broj ljudi je teško okupiti u jednoj džamiji – dodao je Redžić.
Bosna i Hercegovina je trenutno u jeku trećeg vala pandemije. Sa približno 7.000 smrtnih slučajeva od posljedica korona virusa zemlja je u samom vrhu smrtnosti u svijetu na sto hiljada stanovnika. Prema podacima koje prikuplja američki medicinski univerzitet Johns Hopkins, BiH je sada peta na svijetu sa 203 smrtna slučaja povezana s korona virusom na 100 hiljada stanovnika.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
