ODLUČNE I USPJEŠNE: Edina Kos-Burić (AUDIO)

Objavljeno prije 3 mjeseca

Zeničanku Edinu Kos-Burić predstavljamo u emisiji ‘Odlučne i uspješne’ projekta radija Zenit ‘Ženska strana života’, a koji ima za cilj promociju prava žena i njihovog rada u lokalnoj zajednici kroz serijal ovomjesečnih emisija pod temom ‘Uključite se u politiku’.

Edina Kos-Burić svoje obrazovanje je završila u Zenici. Srednje obrazovanje je završila u školi u kojoj danas radi kao pedagogica, Općoj gimnaziji, a nakon toga upisuje Islamsku pedagošku akademiju. Nakon toga Edina upisuje i završava Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju. Radila je kao asistent na fakultetu, uporedo pohađala postdiplomski studij, a danas je magistrica edukacijskih znanosti.

Trenutno je zaposlena kao pedagog u Prvoj gimnaziji u Zenici, predsjednica Asocijacije Fatma Zenica i Udruženja školskih pedagoga ZDK.

“Moj akademski put, kada se sve sabere, mislim da je bio težak, ali danas mi je od velike koristi. Sve ovo što sam prošla nije slučajno i sve doprinosi mom poslu,a činjenica da sam imala sreću raditi sa svim uzrastima u školama je veliko bogatstvo i mogućnost poređenja”, govori na početku razgovora Kos-Burić.

Kakav je položaj žena danas u društvu?

Loading ... Loading ...

Ističe da je njen studiji, koji je počeo ratne 1992. godine mnogo teži nego današnji, shodno na teška vremena i situaciju u kojoj su se nalazili građani Bosne i Hercegovine. Njene brojne kolege s fakulteta su odlazile na ratne linije, te se vraćali na ispite. Međutim, uprkos svemu tome iz tog perioda, nosi lijepe uspomene i prijateljstva koja i danas traju.

“Možda smo zaista prerano sazreli jer smo bili u situaciji da ne možemo nigdje. Što se tiče studiranja, možda se misli da su manji zahtjevi postavljani pred studente tada, ali ja se tog perioda ne sjećam tako. Bio je vrlo zahtjevan studij. Nivo je bio veći nego danas”, dodaje naša sagovornica.

Na pitanje da li su se generacije u Općoj gimnaziji u Zenici promijenile u odnosu na period kada je ona išla, istakla je da kroz svoj posao pedagoga primijeti određene promjene, te da se ogledaju u većoj slobodi učenika ka uposlenicima škole.

“Kada sam išla u školu nisam imala slobodu ući direktoru ili pedagogu u kancelariju i postaviti neko pitanje. Danas postoji dosta liberalnija atmosfera u školama. U gimnaziji pravimo klimu da je učenik slobodan i da nam se u svakom trenutku može obratiti. O djeci se ne može samo govoriti iz aspekta škole, ali mi smo jedan od najvažnijih faktora s porodicom. U svom radu nastojim slati poruku da škola i porodica nisu neprijatelji već partneri. Sve ono što se događa kod kuće odraz je u školi i obrnuto. Ovi učenici imaju razvijene radne navike, a mi im samo trebamo dati vjetar u krila da se razviju. Mnoštvo ljudi su uspješni naši građani, a krenuli su iz gimnazije. Prošli smo težak period. Još smo u tranziciji i sve se to nije sleglo u našim glavama”, ističe Kos-Burić. 

Do jučer su prema njenim riječima profesori predavali Marksizam, a danas pričaju o demokratiji, višestranačkim sistemima i drugim temama. Svi još uvijek tragaju, s tim da je period od 25 godina mali za razvoj jednog društva iz jedne faze u drugu. 

Odlazak mladih je ono što posebno interesuje Kos-Burić koja razmišlja i o provedbi istraživanja. U razgovoru s učenicima, posebno maturantima, o odlasku iz Bosne i Hercegovine saznala je da mnogi planiraju da se vrate. Podupire ih u tome da svoje znanje traže bilo gdje, ali da se mogu usavršiti i u BiH.

“Mnogi kažu da će se vratiti, neki od njih da će nešto upisati i zaista upišu bez obzira gdje to bilo. Često sam u poziciji da ne mogu i ne želim utjecati na djecu. Ja im u lice kažem da mi je žao što idu, jer ekipa koju ja znam napušta naše društvo i to je velika šteta. S pojedinima se dosta zbližimo kroz četiri godine. Ko god hoće da radi, uči i usavršava se, pronaći će se, ne samo u BiH, već gdje god ga bacite”, pojašnjava naša sagovornica.

Kako bi učenicima uljepšala učenje i nauku, u Prvoj gimnaziji u Zenici svake godine dovodi uspješne svršenike koji su u Zenici i u ZDK danas ljekari, advokati, inžinjeri, političari i slično. Svake godine posjeti ih i Zeničanin Siniša Vuković, doktor kvantne fizike, i koji u razgovoru s učenicima gimnazije otkrije prednosti svog školovanja u toj ustanovi.

“Dovodim ljude koji su uspjeli i vani i ovdje, ali svako u smislu profesionalne orijentacije mora sam odlučiti uz razgovor sa svojim roditeljima. Najčešće su to finansijski razlozi, jer misle da ovdje ne mogu zaraditi novac koliko misle da zaslužuju. Misle da će u smislu obrazovanja steći bolji kvalitet. Ne forsiram tu temu s djecom osim ako sami ne žele iznijeti svoje mišljenje. Ima ih koji žele ići, ali i koji žele ostati. Svima ponudim šta mogu vani i ovdje, a onda oni odluče s roditeljima šta žele”, izjavila je Kos-Burić.

U nastavku razgovora je kazala kako floskula ‘ako se ne baviš politikom, politika će se baviti tobom’ se pogrešno interpretira u našem društvu, jer mnogi smatraju da moraju biti političari da bi se bavili politikom. Prema njenim riječima politika je učešće građana, jer htjeli ili ne htjeli, politika utiče na sve što se u društvu događa.

“Činjenica o odlasku mladih nije lišena političke atmosfere i moje mišljenje je da je glavni razlog odlaska mladih i osoba srednjih godina. Opća klima na nivou BiH je takva da nikada ne znamo šta donosi sutrašnji dan. Bitno je osjećati se sigurno u svojoj zemlji, osjećati se komotno u svakom komadu zemlje i da ne doživljavamo aparthejd. Ni danas nisam svarila pojavu dvije škole pod jednim krovom. To mene tangira kao građanina. Smetaju mi takve pojave, jer vjerujem da nam je bitno osjećati se dobro psihički, fizički i ekonomski”, dodaje Kos-Burić.

Asocijacija Fatma vezana je za Stranku demokratske akcije (SDA), jer je osnovana 1993. godine, a Alija Izetbegović je bio njen utemeljitelj. Tih godina su mnoge porodice ostale bez roditelja i očeva. Fatma je nastala iz potrebe da se takvim porodicama pruži podrška. 

“Preko noći su stotine porodica ostale bez oca, supruge bez muža… Iz tih vremena smo vezani za SDA, tada je Izetbegović Fatmu nazvao biserom SDA, jer pored asocijacije žena SDA, Fatma je ‘light zona’ stranke koja je u centru pažnje imala porodice i djecu šehida, prije svega i psihološku podršku svim porodicama. Danas su ta djeca odrasli ljudi, uspješni u našem društvu. Emina Tufekčić, koja je također bila učesnica jedne od vaših emisija, je dijete šehida i uspješna žena u ovom gradu i kantonu. Fatma je svoj fokus stavila na ženu. Akcenat nam je na odgoju, obilazimo sve mjesne zajednice, razgovaramo sa ženama o svim temama. Ako kažu da ih zanimaju teme o zdravlju žene, pričamo im o tome. Ako pokažu interes o odgoju djece, porodici, klimi, bračnim odnosima, pričamo i o tome, bez obzira koje su političke orijentacije. Naša je misija pomoći ženi i afirmirati je u ovom društvu koliko možemo svojim snagama”, pojašnjava Kos-Burić ulogu Fatme u društvu i naglašava da sve članice Fatme rade volonterski bez ikakve naknade. Oko 20-ak aktivistica čini uži krug ovog udruženja, dok je krug simpatizerki mnogo veći.

Kos-Burić je kazala da je veoma malo žena u javnom životu, te da joj nije jasno kako žena ne glasa na izborima za uspješnu ženu koja se nalazi na listi s još 20 kandidata.

“Žena ne glasa za ženu, a ima nas dosta. Nemojte me pogrešno shvatiti da se treba glasati jer je samo žena, već i uspješna. Da li je u nama još patrijarhalni odgoj pa vjerujemo da muškarci jedini to mogu da rade ili je nešto drugo, ne znam, ali to je to. Poznajem mnoštvo sposobnih žena koje se ne žele društveno i politički angažovati. Dešava nam se da su one u sjeni društveno-političkog života, a mogle bi se baviti politikom kao sposobne”, kazala je Kos-Burić.

Na kraju je zaključila da mnogi bježe od politike jer se veoma brzo razvija retorika koja podrazumijeva da ako si političar onda si i korumpiran.

“Svi izabrani političari su i moji predstavnici i očekujem od njih da rade u interesu svih građana BiH. Pozivam sve žene, one koje imaju viziju, kompetencije, neka se aktiviraju. Možda nisam dovoljno aktivna, ali sam prisutna i u ovom trenutku dajem svoj maksimum, možda je to sitnica, ali zajedno bismo postigli mnogo više. Voljela bih da se mnogo više kompetentnih žena i muškaraca uključi u politiku, jer kada se hoće nešto nađe se način, a kada se neće onda imamo izgovor i to je tako”, zaključila je Kos-Burić.