Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac ocijenio je ohrabrujućom činjenicu da je poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH, uprkos negativnom uticaju pandemije koronavirusa, u protekloj godini zabilježio rast izvoza od sedam posto, dok je na strani uvoza zabilježen pad od pet posto.

– To je prvenstveno rezultat predanog i marljivog rada poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH, uprkos tome što su bili suočeni sa ogromnim poteškoćama, otežanim transportom robe, kao i poremećajima na tržištu u vidu pada potražnje i prodaje roba – naglasio je Košarac u osvrtu na Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period od 2017. do 2020.

Pozdravio je napore entitetskih vlada u kreiranju politika pomoći, sufinansiranja i podsticajnih mjera za poljoprivredni sektor.

– Smatram da sve institucije, u skladu sa ustavnim nadležnostima, treba da pruže aktivan doprinos razvoju i nastavku poslovanja domaćih proizvođača i prerađivača. Zbog toga sam u potpunosti posvećen politici otvaranja novih tržišta, cijeneći da je to jedna od najboljih mjera za zaštitu domaće proizvodnje – naglasio je Košarac.

Po njegovim riječima, otvaranje tržišta EU, Rusije, Kine, Malezije, Izraela, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije značajna je prilika i dodatni poticaj za razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta, posebno kada je riječ o izvozu crvenog i mesa peradi, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda.

– Posebno nam je važno da našim poljoprivrednicima otvorimo evropsko tržište sa 500 miliona potencijalnih potrošača. Cijeneći kapacitet tog tržišta, nastaviću da u pregovorima sa Evropskom komisijom insistiram na mogućnosti izvoza crvenog mesa i konzumnih jaja, u nadi da će EU pokazati razumijevanje i uvažiti naše zahtjeve, u korist domaćeg poljoprivrednog sektora – rekao je Košarac.

Upozorio je da Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period od 2017. do 2020. pokazuje da je trgovinski deficit i dalje znatno visok, iako je u 2020. zabilježen njegov pad od osam posto.

– Na domaće tržište najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU i to oko 55 posto. Statistika nam potvrđuje da bilježimo ogroman procenat uvoza iz EU, zbog čega smatram da je neophodno da zaštitimo domaću primarnu proizvodnju. To je ujedno i primarni motiv da se zalažem za uvođenje zaštitnih mjera, odnosno carina i prelevmana na uvoz svježeg i rashlađenog mesa iz EU – zaključio je Košarac, saopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac ocijenio je ohrabrujućom činjenicu da je poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH, uprkos negativnom uticaju pandemije koronavirusa, u protekloj godini zabilježio rast izvoza od sedam posto, dok je na strani uvoza zabilježen pad od pet posto.

– To je prvenstveno rezultat predanog i marljivog rada poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH, uprkos tome što su bili suočeni sa ogromnim poteškoćama, otežanim transportom robe, kao i poremećajima na tržištu u vidu pada potražnje i prodaje roba – naglasio je Košarac u osvrtu na Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period od 2017. do 2020.

Pozdravio je napore entitetskih vlada u kreiranju politika pomoći, sufinansiranja i podsticajnih mjera za poljoprivredni sektor.

– Smatram da sve institucije, u skladu sa ustavnim nadležnostima, treba da pruže aktivan doprinos razvoju i nastavku poslovanja domaćih proizvođača i prerađivača. Zbog toga sam u potpunosti posvećen politici otvaranja novih tržišta, cijeneći da je to jedna od najboljih mjera za zaštitu domaće proizvodnje – naglasio je Košarac.

Po njegovim riječima, otvaranje tržišta EU, Rusije, Kine, Malezije, Izraela, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije značajna je prilika i dodatni poticaj za razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta, posebno kada je riječ o izvozu crvenog i mesa peradi, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda.

– Posebno nam je važno da našim poljoprivrednicima otvorimo evropsko tržište sa 500 miliona potencijalnih potrošača. Cijeneći kapacitet tog tržišta, nastaviću da u pregovorima sa Evropskom komisijom insistiram na mogućnosti izvoza crvenog mesa i konzumnih jaja, u nadi da će EU pokazati razumijevanje i uvažiti naše zahtjeve, u korist domaćeg poljoprivrednog sektora – rekao je Košarac.

Upozorio je da Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period od 2017. do 2020. pokazuje da je trgovinski deficit i dalje znatno visok, iako je u 2020. zabilježen njegov pad od osam posto.

– Na domaće tržište najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU i to oko 55 posto. Statistika nam potvrđuje da bilježimo ogroman procenat uvoza iz EU, zbog čega smatram da je neophodno da zaštitimo domaću primarnu proizvodnju. To je ujedno i primarni motiv da se zalažem za uvođenje zaštitnih mjera, odnosno carina i prelevmana na uvoz svježeg i rashlađenog mesa iz EU – zaključio je Košarac, saopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.