Unatoč porastu zaraza korona virusom, Evropa se nastoji pripremiti za povratak učenika u školske klupe.

Smanjuje se broj učenika u učionicama, skraćuju se školski časovi i uvodi se obaveza nošenja maski u školama.

Mnogi roditelji i učitelji strahuju da te mjere nisu dovoljne ili da su usvojene prekasno, zbog čega su neki roditelji odlučili ne slati djecu u školu i ostaviti ih kod kuće.

David Rodrigo, 41-godišnji IT stručnjak iz španske Salamance, rekao je da neće poslati svoju dvojicu sinova, sedmogodišnjaka i devetogodišnjaka, u školu jer strahuje za njihovu sigurnost.

Iako djeca uglavnom imaju slabije simptome korona virusa nego stariji, oni mogu prenijeti zarazu starijim članovima porodice koji žive s njima u istom kućanstvu, a koji su “vrlo, vrlo ranjiivi”, rekao je Rodrigo, koji predstavlja skupinu od 60 porodica koje dijele iste brige, navodi AFP u tekstu na španskom jeziku.

‘Maske kao pojas u automobilu’

Djeca će poštovati pravila socijalne distance “prvih deset sekundi”, uvjeren je Rodrigo.

Skupina tih roditelja samo je jedna od nekoliko njih u Španiji koji traže da učenici nastave pratiti nastavu na daljinu sve do odobrenja vakcine ili terapije protiv COVID-19, prenosi Hina.

No, španska Vlada insistira da se učenici, koji nisu bili u učionicama od marta, vrate u školske klupe u septembru.

Vlada je u četvrtak najavila da će sva djeca starija od šest godina cijelo vrijeme morati nositi maske u školi.

U Italiji, prvom evropskom žarištu, djeca iznad šest godina morat će nositi masku kad ne bude bilo moguće poštovati socijalnu distancu, dok je Grčka uvela obavezu nošenja maski za sve učenike.

Važnost nošenja maski u školi tokom pandemije “očita je kao i vezanje pojasa u automobilu ili potrebe za vakcinacijom vaše djece”, rekla je grčka ministrica obrazovanja Niki Kerameus.

Neke države smanjile su broj učenika u učionicama, kako bi osigurale razmak između njih.

U učionicama u Grčkoj moći će biti maksimalno 17 učenika, a u Srbiji te u Bosni i Hercegovini najviše 15 đaka.

‘Učitelji su jako prestrašeni’

Madridske vlasti u utorak su najavile da će zaposliti gotovo 11.000 učitelja i postaviti improvizirane učionice u školskim dvorištima kako bi se broj učenika u razredima osnovne škole mogao smanjiti na 20.

Mercedes Sardina, predstavnica učitelja iz sindikata CCOO u Fuenlabradi, na južnoj periferiji Madrida, sumnja da će to biti moguće.

• Učitelji su jako prestrašeni, kao i učenici i roditelji – dodala je.

Španski sindikat učenika i učenica pozvao je na štrajk 16,17. i 18. septembra protiv “improvizacije” nove školske godine.

Učiteljica Ana da Silva iz Fuenlabrade, koja također nije sigurna da će madridske vlasti uspjeti izvesti sve najavljeno, spremna je vratiti se u školu.

• Trebam vidjeti svoje učenike, povezati se s njima. Mi znamo njihove snove, njihove radosti, njihove frustracije – rekla je Da Silva.

Druge mjere uključuju često pranje ruku i kraće trajanje školskih časova.

Njemačka kao primjer opreza

Jedan školski čas u urbanim područjima u Bosni i Hercegovini trajat će samo 20 minuta.

Italija je naručila 2,4 miliona individualnih školskih klupa, ali bi isporuka mogla potrajati do oktobra, kad već bude trajala školska godina.

Grčka će svakom djetetu u osnovnoj školi dati bočicu vode za višekratnu upotrebu, kako bi izbjegavali naguravanje ispred školskih umivaonika.

Glavni britanski zdravstveni stručnjak Chris Whitty rekao je ranije u augustu, kako bi smirio strasti, da se čini da je “mnogo manje prenosa sa djece na odrasle nego sa odraslih na odrasle”.

No, Njemačka bi mogla poslužiti kao primjer opreza.

Dužnosnici su zatvorili dvije škole na sjeveru zemlje početkom augusta, nakon što je korona virus otkriven među učenicima i osobljem samo nekoliko dana nakon povratka u školske klupe.

Unatoč porastu zaraza korona virusom, Evropa se nastoji pripremiti za povratak učenika u školske klupe.

Smanjuje se broj učenika u učionicama, skraćuju se školski časovi i uvodi se obaveza nošenja maski u školama.

Mnogi roditelji i učitelji strahuju da te mjere nisu dovoljne ili da su usvojene prekasno, zbog čega su neki roditelji odlučili ne slati djecu u školu i ostaviti ih kod kuće.

David Rodrigo, 41-godišnji IT stručnjak iz španske Salamance, rekao je da neće poslati svoju dvojicu sinova, sedmogodišnjaka i devetogodišnjaka, u školu jer strahuje za njihovu sigurnost.

Iako djeca uglavnom imaju slabije simptome korona virusa nego stariji, oni mogu prenijeti zarazu starijim članovima porodice koji žive s njima u istom kućanstvu, a koji su “vrlo, vrlo ranjiivi”, rekao je Rodrigo, koji predstavlja skupinu od 60 porodica koje dijele iste brige, navodi AFP u tekstu na španskom jeziku.

‘Maske kao pojas u automobilu’

Djeca će poštovati pravila socijalne distance “prvih deset sekundi”, uvjeren je Rodrigo.

Skupina tih roditelja samo je jedna od nekoliko njih u Španiji koji traže da učenici nastave pratiti nastavu na daljinu sve do odobrenja vakcine ili terapije protiv COVID-19, prenosi Hina.

No, španska Vlada insistira da se učenici, koji nisu bili u učionicama od marta, vrate u školske klupe u septembru.

Vlada je u četvrtak najavila da će sva djeca starija od šest godina cijelo vrijeme morati nositi maske u školi.

U Italiji, prvom evropskom žarištu, djeca iznad šest godina morat će nositi masku kad ne bude bilo moguće poštovati socijalnu distancu, dok je Grčka uvela obavezu nošenja maski za sve učenike.

Važnost nošenja maski u školi tokom pandemije “očita je kao i vezanje pojasa u automobilu ili potrebe za vakcinacijom vaše djece”, rekla je grčka ministrica obrazovanja Niki Kerameus.

Neke države smanjile su broj učenika u učionicama, kako bi osigurale razmak između njih.

U učionicama u Grčkoj moći će biti maksimalno 17 učenika, a u Srbiji te u Bosni i Hercegovini najviše 15 đaka.

‘Učitelji su jako prestrašeni’

Madridske vlasti u utorak su najavile da će zaposliti gotovo 11.000 učitelja i postaviti improvizirane učionice u školskim dvorištima kako bi se broj učenika u razredima osnovne škole mogao smanjiti na 20.

Mercedes Sardina, predstavnica učitelja iz sindikata CCOO u Fuenlabradi, na južnoj periferiji Madrida, sumnja da će to biti moguće.

• Učitelji su jako prestrašeni, kao i učenici i roditelji – dodala je.

Španski sindikat učenika i učenica pozvao je na štrajk 16,17. i 18. septembra protiv “improvizacije” nove školske godine.

Učiteljica Ana da Silva iz Fuenlabrade, koja također nije sigurna da će madridske vlasti uspjeti izvesti sve najavljeno, spremna je vratiti se u školu.

• Trebam vidjeti svoje učenike, povezati se s njima. Mi znamo njihove snove, njihove radosti, njihove frustracije – rekla je Da Silva.

Druge mjere uključuju često pranje ruku i kraće trajanje školskih časova.

Njemačka kao primjer opreza

Jedan školski čas u urbanim područjima u Bosni i Hercegovini trajat će samo 20 minuta.

Italija je naručila 2,4 miliona individualnih školskih klupa, ali bi isporuka mogla potrajati do oktobra, kad već bude trajala školska godina.

Grčka će svakom djetetu u osnovnoj školi dati bočicu vode za višekratnu upotrebu, kako bi izbjegavali naguravanje ispred školskih umivaonika.

Glavni britanski zdravstveni stručnjak Chris Whitty rekao je ranije u augustu, kako bi smirio strasti, da se čini da je “mnogo manje prenosa sa djece na odrasle nego sa odraslih na odrasle”.

No, Njemačka bi mogla poslužiti kao primjer opreza.

Dužnosnici su zatvorili dvije škole na sjeveru zemlje početkom augusta, nakon što je korona virus otkriven među učenicima i osobljem samo nekoliko dana nakon povratka u školske klupe.