Malo je građevina koje su popularne kao katedrala Notre Dame, najpoznatija pariška crkva i jedan od glavnih spomenika rane gotike, posvećena Blaženoj Djevici Mariji.

Ova katedrala sagrađena na otoku Île de la Cité na rijeci Seini, bez obzira na svakodnevne brojne posjetitelje i gomile znatiželjnika, najzanimljivije tajne i legende čuva unutar zidina. Inače, francuski je puk sve crkve koje su posvećene Djevici Mariji nazivao Notre-Damess, a ova se ‘Notre Dame’ od 1991. nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a, gdje je zavedena kao ‘neprocjenjiva’.

Prema legendi, katedrala je izgrađena u 12. stoljeću, za vrijeme za vrijeme biskupa Mauricea de Sullyja. Taj je pariški biskup navodno imao viziju o najljepšoj katedrali, koju je tad i nacrtao u blatu gradilišta budućeg hrama, na mjestu gdje je srušena stara crkve. Sredinom 13. stoljeća izgrađeni su joj tornjevi, visoki 69 metara, a dovršena je sredinom 14. stoljeća, kao prvo remek-djelo gotičke umjetnosti. 

Čuveno djelo “Zvonar crkve Notre-Dame” Victora Hugoa pomoglo je da dobije epitet najslavnije katedralom na svijetu, a Notre Dame je oduvijek bila centar u kom su se rađale legende, kao i lokacija za snimanje nekih filmova. Tijekom Francuske revolucije 1848.-49 mnoga su njezina blaga ukradena, a skulpture uništene. Još je jednom skoro spaljena 1871.

Strašne Gargoyle

Jedna od najvećih zanimljivosti na katedrali svakako su ‘Gargoyle’, kipovi s ‘ružnim licima’ čija je funkcija bila evakuacija vode s krova u kišnim danima. Ime im dolazi od francuske riječi ‘gargouille’, što znači ‘grgljati vodu u grlu’. Kroz historiju je bilo mnogo spekulacija o tome što oni znače i zašto su napravljeni baš na taj način. Legenda kaže da su, kad je spaljena Ivana Orleanska, Gargoylesi letjeli po Parizu kako bi osvetili njenu smrt, izazivajući strah među pariškim stanovništvom. Navodno su tada zbog njih ulice bile pune leševa, svjedoka smrti francuske heroina i svetice.

Izgled katedrale

Tijekom 19. stoljeća katedrala je prošla cjelokupnu restauraciju, djelomično zbog djela “Zvonar crkve Notre-Dame”, a djelomično zbog ponovnog zanimanja Parižana za gotičku arhitekturu.

U samoj crkvi inače ukupno postoji pet zvona, a Emmanuel je najveće i teži oko 13 tona. Smješteno je u Južnom tornju katedrale, dok su četiri manja smještena u Sjevernom tornju. Mjesto na kojem je sagrađena katedrala Notre Dame područje je vjerskog štovanja još iz doba Rima, kada je u čast glavnom rimskom božanstvu izgrađen i Jupiterov hram.

Uz ono svima poznato, katedrala je poznata i po fascinantnoj fasadi na kojoj je rozeta, element dekoracije u obliku ružinog cvijeta sa stiliziranim laticama. Zbog svoje je prostranosti i zlatne proporcije gradnje opravdavala status ‘najpopularnije’ crkve u Francuskoj.

Kroz historiju je već Notre Dame proživjela mnoge nedaće, od kojih su najgore bile tijekom pobune Hugenota i Francuske revolucije. U 19. stoljeću je započela i njena zadnja restauracija i obnova, i to najviše zahvaljujući Victoru Hugou i njegovom ‘Zvonaru’, kojim je želio podići svijest o gradskoj kulturnoj baštini.

Pokraj ove su se katedrale odigrali i događaji koji su u Francuskoj promijenili tok historije, kao npr. krunidba Napoleona Bonapartea 1804. godine, ali i beatifikacija Ivane Orleanske 1909. godine, krunidba Henrika VI. Engleske 1429. godine i Requiemova misa Charlesa de Gaullea. Notre Dame je inače i jedna od rijetkih katedrala na otoku, što ju čini jedinstvenom jer ju cijelu okružuje Siena, pa se upravo s mjesta gdje je podignuta navodno pruža i najromantičniji pogled na grad.

Đavolja vrata

Prema legendi, u 13. stoljeću mladi i ambiciozni kovač Biscornet dobio je zadatak dizajniranja i izrade željezne dekoracije koja je trebala ukrasiti sporedna vrata.

Zadatak nije bio nimalo lagan i trebali su mjeseci mukotrpnog rada da vrata budu gotova. Dekoracija je bila posljednji dodir na završenoj katedrali Notre Dame de Paris.

Parižane je odmah osvojila elegantna ljepota djela, takvi kompleksni detalji još nisu bili viđeni. No sve se činilo presavršeno.
Tada je vjera u nadnaravno bila sastavni dio života, a kako niko nije mogao vjerovati da je mladi kovač napravio djelo na dotad nezabilježenoj umjetničkoj razini, počela su govorkanja.

Parizom se proširila priča kako je Biscornet sklopio ugovor s Đavolom. Njegova iznenadna smrt samo je pojačala vjeru u tu priču. Naime, svi su bili ‘sigurni’ da je Nečastivi došao po svoje.

Osim toga, kada su vrata predstavljena javnosti, navodno su se sama otvorila kada je svećenik po njima poprskao svetu vodu.
U prilog tome na kojoj je zavidnoj razini Biscornetovo djelo govori da se stručnjaci i danas čude kako je u to vrijeme i s alatom koji je imao uspio napraviti tako nešto.

Izvor mladosti

Navodno su u fasadi skrivene tajne poruke koje vas, kada ih dešifrirate, mogu dovesti do Kamena mudraca. 

To je mitska alkemijska supstanca koja, prema vjerovanju, ima sposobnost pretvoriti običan metal u zlato. U tekućem obliku, može poslužiti i kao eliksir života koji čovjeka liječi, pomlađuje, daje mu dug život i ponekad, besmrtnost.

Okrugli medaljoni na glavnom ulazu navodno čuvaju tajni recept za Kamen mudrosti. 

Zanimljive činjenice ukratko

 – kamen temeljac za crkvu Notre Dame položen je 1163. za vladavine Luja VII., dok se srednjovjekovni Pariz širio u broju stanovnika i jačao kao političko i ekonomsko središte francuskog kraljevstva

– gradnja se nastavlja ii veći dio idućeg stoljeća, a do velike rekonstrukcije i gradnje dodataka dolazi u 17. i 18. stoljeću. Kameni radovi na pročelju i vitraji prikazuju slike i poruke iz Biblije

–  građevinom dominiraju dva obrubljena zvonika iz 13. stoljeća, a najveće je zvono ‘bourdon’ Emmanuela. 2013. godine je katedrala iz Normandije dobila novih devet novih zvona, ukupne težine 23 tone, a samo je Emmanuel ostao kao originalno zvono iz  XVII. stoljeća. Nova su zvona zamijenila četiri stara koja više nisu bila tonski dobro usklađena, a podešena su da zvuče slično zvonu Emmanuel, koje se smatra jednim od najljepših zvona na svijetu

– do vrha zvonika vodi čak 38  stepenica, a one prolaze kroz galeriju himera, grčkih mitskih nemani koje su sastavljene od više životinja. Najpoznatija od njih je vodoriga (kip Gargoyle), koji s vrha katedrale glavom naslonjenom o dlanove promatra Pariz i njegove stanovnike.

-najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma pisac Victor Hugo je u Notre Dame katedralu smjestio radnju svog romana, ‘Zvonar crkve Notre-Dame’. Radnja se odvija u Parizu 1485., oko i u katedrali. U romanu grbavac Quasimodo zbog nakaradne pojave izaziva strah pariškog stanovništva, a utočište pronalazi unutar zidina crkve gdje postaje zvonar. Po njemu je snimljeno nekoliko igranih i animiranih filmova (čak je i Disney 1996.) snimio istoimeni crtani film. Inače, roman je doživio odmah po objavljivanju 1831. doživio veliki uspjeh.

– u decembru 2012. je katedrala Notre Dame proslavila svojih (prvih) 850 godina, a njena je bogata povijest obilježena koncertima i izložbama u crkvi. U proslavi rođendana i programu su Parižani i gosti mogli uživati cijelu godinu, od 12. decembra 2012. godine,  do 11. decembra 2013.

Malo je građevina koje su popularne kao katedrala Notre Dame, najpoznatija pariška crkva i jedan od glavnih spomenika rane gotike, posvećena Blaženoj Djevici Mariji.

Ova katedrala sagrađena na otoku Île de la Cité na rijeci Seini, bez obzira na svakodnevne brojne posjetitelje i gomile znatiželjnika, najzanimljivije tajne i legende čuva unutar zidina. Inače, francuski je puk sve crkve koje su posvećene Djevici Mariji nazivao Notre-Damess, a ova se ‘Notre Dame’ od 1991. nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a, gdje je zavedena kao ‘neprocjenjiva’.

Prema legendi, katedrala je izgrađena u 12. stoljeću, za vrijeme za vrijeme biskupa Mauricea de Sullyja. Taj je pariški biskup navodno imao viziju o najljepšoj katedrali, koju je tad i nacrtao u blatu gradilišta budućeg hrama, na mjestu gdje je srušena stara crkve. Sredinom 13. stoljeća izgrađeni su joj tornjevi, visoki 69 metara, a dovršena je sredinom 14. stoljeća, kao prvo remek-djelo gotičke umjetnosti. 

Čuveno djelo “Zvonar crkve Notre-Dame” Victora Hugoa pomoglo je da dobije epitet najslavnije katedralom na svijetu, a Notre Dame je oduvijek bila centar u kom su se rađale legende, kao i lokacija za snimanje nekih filmova. Tijekom Francuske revolucije 1848.-49 mnoga su njezina blaga ukradena, a skulpture uništene. Još je jednom skoro spaljena 1871.

Strašne Gargoyle

Jedna od najvećih zanimljivosti na katedrali svakako su ‘Gargoyle’, kipovi s ‘ružnim licima’ čija je funkcija bila evakuacija vode s krova u kišnim danima. Ime im dolazi od francuske riječi ‘gargouille’, što znači ‘grgljati vodu u grlu’. Kroz historiju je bilo mnogo spekulacija o tome što oni znače i zašto su napravljeni baš na taj način. Legenda kaže da su, kad je spaljena Ivana Orleanska, Gargoylesi letjeli po Parizu kako bi osvetili njenu smrt, izazivajući strah među pariškim stanovništvom. Navodno su tada zbog njih ulice bile pune leševa, svjedoka smrti francuske heroina i svetice.

Izgled katedrale

Tijekom 19. stoljeća katedrala je prošla cjelokupnu restauraciju, djelomično zbog djela “Zvonar crkve Notre-Dame”, a djelomično zbog ponovnog zanimanja Parižana za gotičku arhitekturu.

U samoj crkvi inače ukupno postoji pet zvona, a Emmanuel je najveće i teži oko 13 tona. Smješteno je u Južnom tornju katedrale, dok su četiri manja smještena u Sjevernom tornju. Mjesto na kojem je sagrađena katedrala Notre Dame područje je vjerskog štovanja još iz doba Rima, kada je u čast glavnom rimskom božanstvu izgrađen i Jupiterov hram.

Uz ono svima poznato, katedrala je poznata i po fascinantnoj fasadi na kojoj je rozeta, element dekoracije u obliku ružinog cvijeta sa stiliziranim laticama. Zbog svoje je prostranosti i zlatne proporcije gradnje opravdavala status ‘najpopularnije’ crkve u Francuskoj.

Kroz historiju je već Notre Dame proživjela mnoge nedaće, od kojih su najgore bile tijekom pobune Hugenota i Francuske revolucije. U 19. stoljeću je započela i njena zadnja restauracija i obnova, i to najviše zahvaljujući Victoru Hugou i njegovom ‘Zvonaru’, kojim je želio podići svijest o gradskoj kulturnoj baštini.

Pokraj ove su se katedrale odigrali i događaji koji su u Francuskoj promijenili tok historije, kao npr. krunidba Napoleona Bonapartea 1804. godine, ali i beatifikacija Ivane Orleanske 1909. godine, krunidba Henrika VI. Engleske 1429. godine i Requiemova misa Charlesa de Gaullea. Notre Dame je inače i jedna od rijetkih katedrala na otoku, što ju čini jedinstvenom jer ju cijelu okružuje Siena, pa se upravo s mjesta gdje je podignuta navodno pruža i najromantičniji pogled na grad.

Đavolja vrata

Prema legendi, u 13. stoljeću mladi i ambiciozni kovač Biscornet dobio je zadatak dizajniranja i izrade željezne dekoracije koja je trebala ukrasiti sporedna vrata.

Zadatak nije bio nimalo lagan i trebali su mjeseci mukotrpnog rada da vrata budu gotova. Dekoracija je bila posljednji dodir na završenoj katedrali Notre Dame de Paris.

Parižane je odmah osvojila elegantna ljepota djela, takvi kompleksni detalji još nisu bili viđeni. No sve se činilo presavršeno.
Tada je vjera u nadnaravno bila sastavni dio života, a kako niko nije mogao vjerovati da je mladi kovač napravio djelo na dotad nezabilježenoj umjetničkoj razini, počela su govorkanja.

Parizom se proširila priča kako je Biscornet sklopio ugovor s Đavolom. Njegova iznenadna smrt samo je pojačala vjeru u tu priču. Naime, svi su bili ‘sigurni’ da je Nečastivi došao po svoje.

Osim toga, kada su vrata predstavljena javnosti, navodno su se sama otvorila kada je svećenik po njima poprskao svetu vodu.
U prilog tome na kojoj je zavidnoj razini Biscornetovo djelo govori da se stručnjaci i danas čude kako je u to vrijeme i s alatom koji je imao uspio napraviti tako nešto.

Izvor mladosti

Navodno su u fasadi skrivene tajne poruke koje vas, kada ih dešifrirate, mogu dovesti do Kamena mudraca. 

To je mitska alkemijska supstanca koja, prema vjerovanju, ima sposobnost pretvoriti običan metal u zlato. U tekućem obliku, može poslužiti i kao eliksir života koji čovjeka liječi, pomlađuje, daje mu dug život i ponekad, besmrtnost.

Okrugli medaljoni na glavnom ulazu navodno čuvaju tajni recept za Kamen mudrosti. 

Zanimljive činjenice ukratko

 – kamen temeljac za crkvu Notre Dame položen je 1163. za vladavine Luja VII., dok se srednjovjekovni Pariz širio u broju stanovnika i jačao kao političko i ekonomsko središte francuskog kraljevstva

– gradnja se nastavlja ii veći dio idućeg stoljeća, a do velike rekonstrukcije i gradnje dodataka dolazi u 17. i 18. stoljeću. Kameni radovi na pročelju i vitraji prikazuju slike i poruke iz Biblije

–  građevinom dominiraju dva obrubljena zvonika iz 13. stoljeća, a najveće je zvono ‘bourdon’ Emmanuela. 2013. godine je katedrala iz Normandije dobila novih devet novih zvona, ukupne težine 23 tone, a samo je Emmanuel ostao kao originalno zvono iz  XVII. stoljeća. Nova su zvona zamijenila četiri stara koja više nisu bila tonski dobro usklađena, a podešena su da zvuče slično zvonu Emmanuel, koje se smatra jednim od najljepših zvona na svijetu

– do vrha zvonika vodi čak 38  stepenica, a one prolaze kroz galeriju himera, grčkih mitskih nemani koje su sastavljene od više životinja. Najpoznatija od njih je vodoriga (kip Gargoyle), koji s vrha katedrale glavom naslonjenom o dlanove promatra Pariz i njegove stanovnike.

-najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma pisac Victor Hugo je u Notre Dame katedralu smjestio radnju svog romana, ‘Zvonar crkve Notre-Dame’. Radnja se odvija u Parizu 1485., oko i u katedrali. U romanu grbavac Quasimodo zbog nakaradne pojave izaziva strah pariškog stanovništva, a utočište pronalazi unutar zidina crkve gdje postaje zvonar. Po njemu je snimljeno nekoliko igranih i animiranih filmova (čak je i Disney 1996.) snimio istoimeni crtani film. Inače, roman je doživio odmah po objavljivanju 1831. doživio veliki uspjeh.

– u decembru 2012. je katedrala Notre Dame proslavila svojih (prvih) 850 godina, a njena je bogata povijest obilježena koncertima i izložbama u crkvi. U proslavi rođendana i programu su Parižani i gosti mogli uživati cijelu godinu, od 12. decembra 2012. godine,  do 11. decembra 2013.