Višak diploma, manjak posla – ovako bi se ukratko mogli sumirati posljednji zvanični podaci u BiH o tržištu rada. Jaz između diploma koje građani posjeduju i potreba poslodavaca kada je o radnoj snazi riječ, čini se da postaje sve veći.
U pokušaju da informišu buduće maturante o stvarnim potrebama tržišta rada, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, objavila je listu najtraženijih i najzastupljenijih zanimanja u zemlji – preciznije, onih kojih ima previše, i onih kojih hronično nedostaje. Sumirani su podaci zavoda i službi zapošljavanja o najtraženijim zanimanjima u BiH, na osnovu podataka sa evidencija nezaposlenih osoba.
Iako se fakultetska diploma i dalje smatra kartom za stabilan život, evidencije nezaposlenih osoba govore drugačije. Najbrojniji među visokoobrazovanima koji traže posao su ekonomisti, pravnici, profesori razredne nastave, profesori engleskog jezika, kriminalisti, politolozi, inžinjeri poljoprivrede, žurnalisti, kao i socijalni radnici.
Najbrojnija zanimanja među nezaposlenim osobama sa srednjom tehničkom školom su: ekonomski tehničar, mašinski tehničar, maturant gimnazije, medicinskih sestara, poljoprivredni tehničar, tekstilni tehničar i hemijski tehničar, dok su najbrojnija zanimanja među nezaposlenim osobama sa završenom trogodišnjom ili četvorogodišnjom zanatskom školom su: prodavač, bravar, automehaničar, frizer, kuhar, konobar, krojač.
Šta traže poslodavci?
S druge strane, liste najtraženijih zanimanja za 2024. i 2025. godinu jasno ukazuju na rastuću potrebu za inžinjerima elektrotehnike, sistem inžinjerima, programerima, IT developerima, farmaceutima, stomatolozima, doktorima medicine-specijalistima, građevinskim inžinjerima, ali isto tako i pravnicima i ekonomistima.
To što su pravnici i ekonomisti istovremeno na listi najbrojnijih nezaposlenih (suficitarnih) i najtraženijih zanimanja (deficitarnih), naizgled djeluje kontradiktorno, ali nekoliko razloga može biti za to.
Poslodavci u svojim oglasima za posao često traže visoko specijalizovane kadrove, ne samo nekog sa diplomom ekonomije, dok BiH godišnje “proizvede” ogroman broj pravnika i ekonomista, od kojih znatan broj nema praktične vještine koje tržište traži (npr. korporativno pravo, porezno savjetovanje, digitalne finansije), ili su završili školu bez staža ili prakse, ili pak ne posjeduju znanje stranih jezika, digitalne pismenosti, ili softverskih alata, a pitanje je koliko poslodavaca je spremno ulagati u dodatnu obuku kadra.
Jer, ako ste student prava, a nikad niste stajali u sudnici, učestvovali u simulaciji suđenja, pisali pravne podneske ili upoznali osnove javnih nabavki – kako da budete konkurentni? Ako ste student ekonomije koji ne zna koristiti Excel, analitičke alate ili sastaviti budžet projekta – šta vaš CV uopće nudi?
Svi ovi razlozi mogu odlučiti zaposlenje novog i mladog kadra, ali i poziv za buđenje – diploma je samo početak, važno je “naoružati se” alatima znanja koji će donijeti konkurentnost.
Nadalje, tržište vapi i za radnicima koji su završili srednje tehničke škole, a među njima, najtraženiji su: trgovac, komercijalist, konobar, agent u call centru, tehničar mehatronike, medicinska sestra.
Ono što se iz izvještaja vidi je da su zanati visoko na cijeni. Najtraženija zanimanja sa zanatskom srednjom školom su: prodavač, konobar, vozač kamiona, varioc, kuhar, šivač, krojač, zidar, tesar.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
