Pandemija covida bila je štetna za zdravlje mozga, čak i kod osoba koje nikada nisu bile zaražene, pokazalo je novo istraživanje. Naučnici su upozorili da je pritisak kojem su ljudi bili izloženi – od dugotrajne izolacije do neizvjesnosti koja je pratila krizu – možda ubrzao starenje njihovih mozgova.

Utvrđeno je da je starenje mozga tokom pandemije bilo izraženije kod muškaraca, starijih osoba i onih iz siromašnijih društvenih slojeva.

Modeli starenja mozga trenirani su na više od 15.000 zdravih ispitanika. Zatim su primijenjeni na gotovo hiljadu osoba koje su učestvovale u dugoročnom britanskom istraživanju Biobank, koje prati zdravlje odraslih osoba srednje i starije dobi.

Polovina te grupe imala je snimke mozga napravljene prije pandemije, dok su ostali imali snimke i prije i poslije globalne zdravstvene krize. Proučavajući snimke, naučnici su zaključili da je pandemija značajno ubrzala starenje mozga. Do tog su zaključka došli na osnovu poređenja “starosti mozga” na osnovu snimaka s njihovom stvarnom hronološkom dobi.

Naučnici su otkrili da su snimci mozgova ispitanika, nakon što su prošli kroz pandemijsku krizu, u prosjeku pokazivali 5,5 mjeseci stariji mozak nego što bi se očekivalo za njihovu dob.

“Utvrdili smo da je pandemija covida negativno uticala na zdravlje mozga i izazvala ubrzano starenje – bez obzira na to da li je osoba bila zaražena virusom SARS-CoV-2 ili ne”, napisali su stručnjaci sa Univerziteta u Nottinghamu u časopisu Nature Communications.

“Najviše me iznenadilo to što su čak i ljudi koji nisu imali covid pokazali znatno veće stope starenja mozga. To zaista pokazuje koliko je samo iskustvo pandemije – od izolacije do neizvjesnosti – moglo uticati na zdravlje našeg mozga”, rekao je ljekar Ali-Reza Muhamadi-Nežad, koji je vodio istraživanje.

Naučnici su takođe istraživali da li je infekcija covidom-19 imala uticaj na kognitivne sposobnosti ispitanika, analizirajući rezultate testova sprovedenih u vrijeme snimanja mozga. Ustanovili su da su osobe koje su bile zaražene imale lošije rezultate na kognitivnim testovima nakon pandemije.

Profesorica radiologije Dorothee Aue, viša autorica istraživanja, izjavila je:

“Ovo istraživanje nas podsjeća da zdravlje mozga ne oblikuju samo bolesti, već i svakodnevno okruženje. Pandemija je bila veliki stres za ljude, posebno za one koji su već imali neke probleme. Još ne znamo da li će se promjene koje smo uočili povući, ali postoji nada da hoće – i to je ohrabrujuće.”

Pandemija covida bila je štetna za zdravlje mozga, čak i kod osoba koje nikada nisu bile zaražene, pokazalo je novo istraživanje. Naučnici su upozorili da je pritisak kojem su ljudi bili izloženi – od dugotrajne izolacije do neizvjesnosti koja je pratila krizu – možda ubrzao starenje njihovih mozgova.

Utvrđeno je da je starenje mozga tokom pandemije bilo izraženije kod muškaraca, starijih osoba i onih iz siromašnijih društvenih slojeva.

Modeli starenja mozga trenirani su na više od 15.000 zdravih ispitanika. Zatim su primijenjeni na gotovo hiljadu osoba koje su učestvovale u dugoročnom britanskom istraživanju Biobank, koje prati zdravlje odraslih osoba srednje i starije dobi.

Polovina te grupe imala je snimke mozga napravljene prije pandemije, dok su ostali imali snimke i prije i poslije globalne zdravstvene krize. Proučavajući snimke, naučnici su zaključili da je pandemija značajno ubrzala starenje mozga. Do tog su zaključka došli na osnovu poređenja “starosti mozga” na osnovu snimaka s njihovom stvarnom hronološkom dobi.

Naučnici su otkrili da su snimci mozgova ispitanika, nakon što su prošli kroz pandemijsku krizu, u prosjeku pokazivali 5,5 mjeseci stariji mozak nego što bi se očekivalo za njihovu dob.

“Utvrdili smo da je pandemija covida negativno uticala na zdravlje mozga i izazvala ubrzano starenje – bez obzira na to da li je osoba bila zaražena virusom SARS-CoV-2 ili ne”, napisali su stručnjaci sa Univerziteta u Nottinghamu u časopisu Nature Communications.

“Najviše me iznenadilo to što su čak i ljudi koji nisu imali covid pokazali znatno veće stope starenja mozga. To zaista pokazuje koliko je samo iskustvo pandemije – od izolacije do neizvjesnosti – moglo uticati na zdravlje našeg mozga”, rekao je ljekar Ali-Reza Muhamadi-Nežad, koji je vodio istraživanje.

Naučnici su takođe istraživali da li je infekcija covidom-19 imala uticaj na kognitivne sposobnosti ispitanika, analizirajući rezultate testova sprovedenih u vrijeme snimanja mozga. Ustanovili su da su osobe koje su bile zaražene imale lošije rezultate na kognitivnim testovima nakon pandemije.

Profesorica radiologije Dorothee Aue, viša autorica istraživanja, izjavila je:

“Ovo istraživanje nas podsjeća da zdravlje mozga ne oblikuju samo bolesti, već i svakodnevno okruženje. Pandemija je bila veliki stres za ljude, posebno za one koji su već imali neke probleme. Još ne znamo da li će se promjene koje smo uočili povući, ali postoji nada da hoće – i to je ohrabrujuće.”