Rimski biskup i poglavar Katoličke crkve papa Franjo u nedjelju je u privatnoj formi hodočastio u dvije rimske crkve gdje je molio Boga za spas svog puka od zaraze koronavirusom.

„Karavana“ koju su činili vozilo s Papom i vozilo policijske pratnje (Papa je po funkciji štićena osoba kada dolazi u Italiju), ali bez ikakvih protokolarnih oznaka odnosno atributa, prvo je otišao u svoju omiljenu Liberijansku baziliku Vele Gospe (Santa Maria Maggiore) gdje se, kao i obično, zadržao pred Bogorodičinom ikonom zvanom „Salus populi Romani“ (Spas rimskog puka). Rimski katolici vjeruju da je ona spasila Rim od bombardiranja u drugome svjetskom ratu.

Nakon toga je stigao u Ulicu del Corso u najstrožem centru, te je nastavio pješke, baš kao hodočasnik, do Svetog Marcela, gdje se molio pred raspelom za koje katolici vjeruju da je čudotvorno zaustavilo kugu 1600.

U toj crkvi je sahranjen Gjuro Baglivi, Dubrovčanin, znameniti liječnik, vrhunski anatom i kliničar, arhijatar dvojice papa.

Rimski biskup i poglavar Katoličke crkve papa Franjo u nedjelju je u privatnoj formi hodočastio u dvije rimske crkve gdje je molio Boga za spas svog puka od zaraze koronavirusom.

„Karavana“ koju su činili vozilo s Papom i vozilo policijske pratnje (Papa je po funkciji štićena osoba kada dolazi u Italiju), ali bez ikakvih protokolarnih oznaka odnosno atributa, prvo je otišao u svoju omiljenu Liberijansku baziliku Vele Gospe (Santa Maria Maggiore) gdje se, kao i obično, zadržao pred Bogorodičinom ikonom zvanom „Salus populi Romani“ (Spas rimskog puka). Rimski katolici vjeruju da je ona spasila Rim od bombardiranja u drugome svjetskom ratu.

Nakon toga je stigao u Ulicu del Corso u najstrožem centru, te je nastavio pješke, baš kao hodočasnik, do Svetog Marcela, gdje se molio pred raspelom za koje katolici vjeruju da je čudotvorno zaustavilo kugu 1600.

U toj crkvi je sahranjen Gjuro Baglivi, Dubrovčanin, znameniti liječnik, vrhunski anatom i kliničar, arhijatar dvojice papa.