Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su Prijedlog zakona o dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, te Prijedlog Zakona o budžetu institucija BiH za 2023. godinu.

Prijedlog izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH usvojen je jednoglasno, sa 39 glasova “za”. 

Ovim zakonom plate će biti povećane pripadnicima Oružanih snaga, policiji i državnim službenicima, prvi put nakon više od deset godina.

Tako će se njihova plata obračunavati osnovicom u iznosu od 600 KM, a izabranim i imenovanim zvaničnima u ranijem iznosu od 535 KM.

Izmjenama je predloženo da se osnovica od 600 KM ne odnosi na lica koja imaju koeficijent za obračun plate viši od 8,0.

Predlagač ovog zakona je Predsjedništvo BiH.

U obrazloženju predloženog zakona navodi se da, ne dovodeći u pitanje potrebu i opravdanost povećanja visine osnovice za obračun plata državnim službenicima i drugim zaposlenim u institucijama BiH, Predsjedništvo BiH je stanovišta da nije opravdana linearna primjena ovog zakona niti je opravdano istovremeno linearno povećanje plata i svim imenovanim i izabranim osobama sa najvišim koeficijentima u institucijama BiH, što uključuje i izabrane poslanike i delegate u PSBiH, članove Savjeta ministara BiH te članove Predsjedništva BiH.

Ako zakon bude usvojen i u Domu naroda, plate će ostati iste za poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH, članove Predsjedništva, Savjet ministara, direktoru Uprave za indirektno oporezivanje, generalnom revizoru i članovima Centralne izborne komisije BiH.

Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH usvojen je sa 21 glas “za” i 16 “protiv”, dok su dva poslanika bila suzdržana.

Savjet ministara BiH je 15. marta jednoglasno utvrdio budžet u formi nacrta. Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2023. godinu iznose 1.315.400.000 KM, što je povećanje za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu.

Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu utvrdilo je Predsjedništvo BiH na vanrednoj sjednici 20. marta, a dan kasnije Prijedlog je upućen u parlamentarnu proceduru na usvajanje po hitnom postupku.

Ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija rekao je, obrazlažući prijedlog, da su ukupni prihodi budžeta 1.315.400.000 KM, od čega su najveći dio prihodi od indirektnih poreza 1.020.500.000 KM.

Tegeltija je precizirao da je ovogodišnji budžet povećan za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu, pri čemu su planirani prihodi od indirektnih poreza veći za oko 155 miliona KM ili za 18 odsto nego lani.

Ostali izvori finansiranja su neporeski prihodi institucija BiH od 152.118.000 KM, namjenska sredstva za finansiranje institucija BiH 692.000 KM, preneseni višak sredstava iz prethodne godine 141.100.000 KM i primici od prodaje stalnih sredstava od 990.000 KM.

Govoreći o planiranim rashodima institucija BiH od 1.315.400.000 KM, Tegeltija je naveo da postoji budžetska ravnoteža, te da je predloženim budžetom predviđeno za servisiranje spoljnog duga 1.245.966.362 KM, što je za 426.777.243 KM više nego prethodne godine.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga BiH u budžetu za ovu godinu, precizirao je Tegeltija, iznose 2.561.366.362 KM i veći su za 668.577.243 KM u odnosu na 2022.

Zaključak Kolegijuma Predstavničkog doma je da Prijedlog zakona o budžetu bude upućen Domu naroda na razmatranje po hitnoj proceduri.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su Prijedlog zakona o dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, te Prijedlog Zakona o budžetu institucija BiH za 2023. godinu.

Prijedlog izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH usvojen je jednoglasno, sa 39 glasova “za”. 

Ovim zakonom plate će biti povećane pripadnicima Oružanih snaga, policiji i državnim službenicima, prvi put nakon više od deset godina.

Tako će se njihova plata obračunavati osnovicom u iznosu od 600 KM, a izabranim i imenovanim zvaničnima u ranijem iznosu od 535 KM.

Izmjenama je predloženo da se osnovica od 600 KM ne odnosi na lica koja imaju koeficijent za obračun plate viši od 8,0.

Predlagač ovog zakona je Predsjedništvo BiH.

U obrazloženju predloženog zakona navodi se da, ne dovodeći u pitanje potrebu i opravdanost povećanja visine osnovice za obračun plata državnim službenicima i drugim zaposlenim u institucijama BiH, Predsjedništvo BiH je stanovišta da nije opravdana linearna primjena ovog zakona niti je opravdano istovremeno linearno povećanje plata i svim imenovanim i izabranim osobama sa najvišim koeficijentima u institucijama BiH, što uključuje i izabrane poslanike i delegate u PSBiH, članove Savjeta ministara BiH te članove Predsjedništva BiH.

Ako zakon bude usvojen i u Domu naroda, plate će ostati iste za poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH, članove Predsjedništva, Savjet ministara, direktoru Uprave za indirektno oporezivanje, generalnom revizoru i članovima Centralne izborne komisije BiH.

Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH usvojen je sa 21 glas “za” i 16 “protiv”, dok su dva poslanika bila suzdržana.

Savjet ministara BiH je 15. marta jednoglasno utvrdio budžet u formi nacrta. Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2023. godinu iznose 1.315.400.000 KM, što je povećanje za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu.

Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu utvrdilo je Predsjedništvo BiH na vanrednoj sjednici 20. marta, a dan kasnije Prijedlog je upućen u parlamentarnu proceduru na usvajanje po hitnom postupku.

Ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija rekao je, obrazlažući prijedlog, da su ukupni prihodi budžeta 1.315.400.000 KM, od čega su najveći dio prihodi od indirektnih poreza 1.020.500.000 KM.

Tegeltija je precizirao da je ovogodišnji budžet povećan za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu, pri čemu su planirani prihodi od indirektnih poreza veći za oko 155 miliona KM ili za 18 odsto nego lani.

Ostali izvori finansiranja su neporeski prihodi institucija BiH od 152.118.000 KM, namjenska sredstva za finansiranje institucija BiH 692.000 KM, preneseni višak sredstava iz prethodne godine 141.100.000 KM i primici od prodaje stalnih sredstava od 990.000 KM.

Govoreći o planiranim rashodima institucija BiH od 1.315.400.000 KM, Tegeltija je naveo da postoji budžetska ravnoteža, te da je predloženim budžetom predviđeno za servisiranje spoljnog duga 1.245.966.362 KM, što je za 426.777.243 KM više nego prethodne godine.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga BiH u budžetu za ovu godinu, precizirao je Tegeltija, iznose 2.561.366.362 KM i veći su za 668.577.243 KM u odnosu na 2022.

Zaključak Kolegijuma Predstavničkog doma je da Prijedlog zakona o budžetu bude upućen Domu naroda na razmatranje po hitnoj proceduri.