17.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    17.5 ° C
    17.5 °
    17.5 °
    83 %
    1.3kmh
    0 %
    pon
    34 °
    uto
    34 °
    sri
    37 °
    čet
    33 °
    pet
    32 °

    Pet koraka Velike Britanije za zaustavljanje krize u BiH

    Pet koraka Velike Britanije za zaustavljanje krize u BiH

    Kako se kriza u Bosni i Hercegovini produbljuje a odlučan odgovor Evropske unije na to izostaje, oči građana BiH nisu uprte u Brisel, već u Washington i London, a Velika Britanija je danas u dobroj poziciji da provede niz mjera usmjerenih na suzbijanje rastuće nestabilnosti u zemlji, piše prof. dr. Hamza Karčić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu za Britanski istraživački centar Royal United Services Institute for Defence and Security Studies (RUSI).

    Karčić navodi u tekstu za RUSI da, kako kriza u BiH ulazi u sedmi mjesec, tenzije i dalje bukte u ovom kutku Evrope a ono što je počelo kao bojkot institucija na državnom nivou o političara iz entiteta Republike Srpske prošlog jula pretvorilo se u “najgoru sigurnosnu krizu od 1995. godine”.

    On objašnjava da je taj bojkot bio “direktna odmazda” za zakon o zabrani negiranja ratnih zločina koji je nametnuo tada odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko. Međutim, taj bojkot su zvaničnici iz Republike Srpske pretvorili u međuvremenu u proces “koji ima za cilj efektivno rasparčavanje suvereniteta zemlje,” piše on, te dodaje da je vanredna sjednica NSRS održana prošlog decembra “izložila mapu puta za de facto secesiju”.

    – Ovo nije ništa manje nego egzistencijalna prijetnja Bosni – upozorava Karčić.

    Glavni pokretač ovog procesa je član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je, kako piše Karčić, “dominirao političkim životom u Republici Srpskoj posljednjih 15 godina, a sada BiH drži kao taoca svojih separatističkih ambicija”.

    Upozorava da ako se Dodik ne zaustavi u ovome, on će “nastaviti da cijepa zemlju i nastojati da stvori sopstvenu državu”.

    – Uprkos Dodikovom direktnom napadu na BiH institucije i samim time mir u zemlji, međunarodna reakcija je bila i spora i nedovoljna – ocijenio je on, te podsjetio da je Bidenova administracija početkom januara uvela sankcije Dodiku, ali da je on “ostao prkosan.”

    Takav odgovor na situatciju u BiH nedostaje od Evropske unije, što odražava “unutrašnje podjele i nedostatak odlučnosti”, piše Karčić.

    – U posljednjih nekoliko mjeseci isplatili su se Dodiku sve bliži odnosi sa istomišljenicima neliberalnim autokratama poput mađarskog Viktora Orbana i slovenačkog Janeza Janše. Gotovo je sigurno da EU neće moći govoriti jednim glasom u odvraćanju Dodika – ocijenio je on.

    Karčić piše da sada, kako se kriza produbljuje, oči mnogih građana BiH nisu uprte u Brisel, već u Washington i London, te da je dosadašnji odgovor Velike Brirtanije na krizu u BiH ohrabrujući – imenovanje sir Stuarta Peacha za specijalnog izaslanika premijera za Zapadni Balkan, rasprava u Domu lordova o važnosti teritorijalnog integriteta BiH, te rasprava o stanju u BiH u Odboru za vanjsku politiku britanskog parlamenta.

    Ovaj pristup Velike Britanije Bosni i Hercegovini je daleko od politike Johna Majora tokom 1990-ih, a danas je Velika Britanija u dobroj poziciji da provede niz mjera usmjerenih na suzbijanje rastuće nestabilnosti u zemlji, dodaje on.

    Šta bi Velika Britanija trebala učiniti?

    U skladu sa ciljevima postavljenim u Integrisanom pregledu politike bezbjednosti, odbrane, razvoja i vanjske politike, London bi trebao učini onima koji potkopavaju mir u BiH to “težim i skupljim”, te bi trebao odgovoriti određenim mjerama, piše Karčić, te predlaže pet koraka za odgovor Velike Britanije na situaciju.

    Prvo, Velika Britanija i SAD trebale bi voditi proces raspoređivanja NATO snaga u BiH, predložio je Karčić te podcrtao da “eskalirajuća situacija zahtijeva odlučan odgovor” i prisustvo na licu mjesta.

    On je naveo da je prisustvo NATO-a u BiH bilo “ključni faktor koji je osigurao mir u poslijeratnom periodu” te da bi slično prisustvo sada pomoglo u promicanju stabilnosti.

    Drugo, Velika Britanija bi trebala uvesti sankcije separatističkim političarima iz Republike Srpske, a Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj (FCDO) trebao bi raditi na sastavljanju paketa sankcija. Navodi da bi trebalo uvesti sankcije Dodiku, njegovim bliskim saradnicima i političarima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji su uključeni u vođenje ili podršku procesa secesije. Nadalje, trebalo bi i sankcionisati poslovne subjekte i medije koji podržavaju ovu inicijativu.

    Ciljano zamrzavanje imovine nametnuto pojedincima, preduzećima i medijskim subjektima dovelo bi do međunarodne stigmatizacije separatističkih političara i njihovih pristalica, a zabrane putovanja bi dodatno izolovale ove osobe, dodaje on.

    Treće, Ujedinjeno Kraljevstvo bi trebalo slijediti primjer SAD-a u uvođenju sankcija visokoprofiliranim korumpiranim političarima sa svih strana u BiH u skladu sa Globalnim antikorupcijskim sankcijama iz 2021, piše Karčić.

    Četvrto, Velika Britanija bi trebalo da preduzme korake da spriječi pristup sadašnjoj separatističkoj vladajućoj eliti u Republici Srpskoj na Londonskoj berzi.

    Peto, Komitet za vanjske poslove Ujedinjenog Kraljevstva trebao bi pomno pratiti krizu koja se odvija u BiH i pružiti savjete o konkretnim mjerama koje bi FCDO mogao poduzeti.

    Ovakav paket sankcija bi poslao jasan signal da Velika Britanija neće tolerisati prijetnje miru u Bosni i jugoistočnoj Evropi, piše Karčić.

    – Ako separatistički političari u Republici Srpskoj nastave sa uspostavljanjem paralelnih oružanih snaga kako je najavljeno, to bi predstavljalo veliku eskalaciju. U slučaju ovakvog scenarija, Ujedinjeno Kraljevstvo bi tada trebalo uvesti drugi krug više kaznenih sankcija usmjerenih na širi krug pojedinaca i entiteta – navodi on.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Kako se kriza u Bosni i Hercegovini produbljuje a odlučan odgovor Evropske unije na to izostaje, oči građana BiH nisu uprte u Brisel, već u Washington i London, a Velika Britanija je danas u dobroj poziciji da provede niz mjera usmjerenih na suzbijanje rastuće nestabilnosti u zemlji, piše prof. dr. Hamza Karčić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu za Britanski istraživački centar Royal United Services Institute for Defence and Security Studies (RUSI).

    Karčić navodi u tekstu za RUSI da, kako kriza u BiH ulazi u sedmi mjesec, tenzije i dalje bukte u ovom kutku Evrope a ono što je počelo kao bojkot institucija na državnom nivou o političara iz entiteta Republike Srpske prošlog jula pretvorilo se u “najgoru sigurnosnu krizu od 1995. godine”.

    On objašnjava da je taj bojkot bio “direktna odmazda” za zakon o zabrani negiranja ratnih zločina koji je nametnuo tada odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko. Međutim, taj bojkot su zvaničnici iz Republike Srpske pretvorili u međuvremenu u proces “koji ima za cilj efektivno rasparčavanje suvereniteta zemlje,” piše on, te dodaje da je vanredna sjednica NSRS održana prošlog decembra “izložila mapu puta za de facto secesiju”.

    – Ovo nije ništa manje nego egzistencijalna prijetnja Bosni – upozorava Karčić.

    Glavni pokretač ovog procesa je član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je, kako piše Karčić, “dominirao političkim životom u Republici Srpskoj posljednjih 15 godina, a sada BiH drži kao taoca svojih separatističkih ambicija”.

    Upozorava da ako se Dodik ne zaustavi u ovome, on će “nastaviti da cijepa zemlju i nastojati da stvori sopstvenu državu”.

    – Uprkos Dodikovom direktnom napadu na BiH institucije i samim time mir u zemlji, međunarodna reakcija je bila i spora i nedovoljna – ocijenio je on, te podsjetio da je Bidenova administracija početkom januara uvela sankcije Dodiku, ali da je on “ostao prkosan.”

    Takav odgovor na situatciju u BiH nedostaje od Evropske unije, što odražava “unutrašnje podjele i nedostatak odlučnosti”, piše Karčić.

    – U posljednjih nekoliko mjeseci isplatili su se Dodiku sve bliži odnosi sa istomišljenicima neliberalnim autokratama poput mađarskog Viktora Orbana i slovenačkog Janeza Janše. Gotovo je sigurno da EU neće moći govoriti jednim glasom u odvraćanju Dodika – ocijenio je on.

    Karčić piše da sada, kako se kriza produbljuje, oči mnogih građana BiH nisu uprte u Brisel, već u Washington i London, te da je dosadašnji odgovor Velike Brirtanije na krizu u BiH ohrabrujući – imenovanje sir Stuarta Peacha za specijalnog izaslanika premijera za Zapadni Balkan, rasprava u Domu lordova o važnosti teritorijalnog integriteta BiH, te rasprava o stanju u BiH u Odboru za vanjsku politiku britanskog parlamenta.

    Ovaj pristup Velike Britanije Bosni i Hercegovini je daleko od politike Johna Majora tokom 1990-ih, a danas je Velika Britanija u dobroj poziciji da provede niz mjera usmjerenih na suzbijanje rastuće nestabilnosti u zemlji, dodaje on.

    Šta bi Velika Britanija trebala učiniti?

    U skladu sa ciljevima postavljenim u Integrisanom pregledu politike bezbjednosti, odbrane, razvoja i vanjske politike, London bi trebao učini onima koji potkopavaju mir u BiH to “težim i skupljim”, te bi trebao odgovoriti određenim mjerama, piše Karčić, te predlaže pet koraka za odgovor Velike Britanije na situaciju.

    Prvo, Velika Britanija i SAD trebale bi voditi proces raspoređivanja NATO snaga u BiH, predložio je Karčić te podcrtao da “eskalirajuća situacija zahtijeva odlučan odgovor” i prisustvo na licu mjesta.

    On je naveo da je prisustvo NATO-a u BiH bilo “ključni faktor koji je osigurao mir u poslijeratnom periodu” te da bi slično prisustvo sada pomoglo u promicanju stabilnosti.

    Drugo, Velika Britanija bi trebala uvesti sankcije separatističkim političarima iz Republike Srpske, a Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj (FCDO) trebao bi raditi na sastavljanju paketa sankcija. Navodi da bi trebalo uvesti sankcije Dodiku, njegovim bliskim saradnicima i političarima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji su uključeni u vođenje ili podršku procesa secesije. Nadalje, trebalo bi i sankcionisati poslovne subjekte i medije koji podržavaju ovu inicijativu.

    Ciljano zamrzavanje imovine nametnuto pojedincima, preduzećima i medijskim subjektima dovelo bi do međunarodne stigmatizacije separatističkih političara i njihovih pristalica, a zabrane putovanja bi dodatno izolovale ove osobe, dodaje on.

    Treće, Ujedinjeno Kraljevstvo bi trebalo slijediti primjer SAD-a u uvođenju sankcija visokoprofiliranim korumpiranim političarima sa svih strana u BiH u skladu sa Globalnim antikorupcijskim sankcijama iz 2021, piše Karčić.

    Četvrto, Velika Britanija bi trebalo da preduzme korake da spriječi pristup sadašnjoj separatističkoj vladajućoj eliti u Republici Srpskoj na Londonskoj berzi.

    Peto, Komitet za vanjske poslove Ujedinjenog Kraljevstva trebao bi pomno pratiti krizu koja se odvija u BiH i pružiti savjete o konkretnim mjerama koje bi FCDO mogao poduzeti.

    Ovakav paket sankcija bi poslao jasan signal da Velika Britanija neće tolerisati prijetnje miru u Bosni i jugoistočnoj Evropi, piše Karčić.

    – Ako separatistički političari u Republici Srpskoj nastave sa uspostavljanjem paralelnih oružanih snaga kako je najavljeno, to bi predstavljalo veliku eskalaciju. U slučaju ovakvog scenarija, Ujedinjeno Kraljevstvo bi tada trebalo uvesti drugi krug više kaznenih sankcija usmjerenih na širi krug pojedinaca i entiteta – navodi on.

    IzvorN1

    Posljednje objavljeno