U Bosni i Hercegovini, gdje troškovi života najbrže rastu, a životni standard najbrže pada, federalnim zvaničnicima plate će biti veće za 500 maraka. Svjetska organizacija za praćenje ekonomije proglasila je Bosnu i Hercegovinu za prvu u svijetu po rastu plata.
Obični građani, radnici i penzioneri povećanja ne osjete. Da li je ikoga briga kako građani žive, ili je jedini način za sigurnu egzistenciju raditi u institucijama vlasti?
Sporazumom o osnovici i bodu za obračun plata za ovu godinu, koji su potpisali Vlada Federacije i Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika utvrđena je osnovica od 540 i bod u iznosu od 1,00, a koji će se primjenjivati u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta za 2026. godinu. Sindikat se zalagao da za gotovo sedam hiljada državnih službenika i namještenika na nivou Federacije plate budu povećane u skladu sa rastom indeksa potrošačkih cijena.
“Taj dio uposlenika su sudska policija, zatvorski policajci, KPZ Federacije, policija Federacije, demineri, državni službenici i namještenici. Jedna osoba sa srednjom školom koja radi u organima uprave Federacije, sekretarica premijera ili sekretarica ministra će po novom imati oko 1.450 maraka platu”, kaže Samir Kurtović, iz Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika za BHRT.
Povećanje se odnosi i na premijere, ministre te parlamentarce koji već imaju visoka primanja. Tako bi njihovo povećanje plate trebalo iznositi oko 500 maraka.
Anketirani građani smatraju da to nisu zaslužili, naročito ako se uzme u obzir da je minimalna plata u Federaciji povećana za samo 27 maraka, što, kažu, neće poboljšati niti olakšati život.
Ušteda oko tri miliona KM
Prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije, koji je između ostalih uputio zastupnik Amir Pirić, umjesto povećanja došlo bi do ušteda od gotovo tri miliona maraka u ovogodišnjem budžetu.
“Taj Prijedlog zakona smo trojica kolega iz Predstavničkog doma i ja uputili još u maju u zakonsku proceduru. Nikada nismo dobili izjašnjenje Vlade. Ovaj Zakon predviđa zamrzavanje te osnovice na prošlogodišnji nivo”, ističe Amir Pirić, zastupnik Naše stranke u ZD PFBiH.
Povećanje plata dužnosnicima ne podržava ni zastupnik Almedin Aliefendić, koji tvrdi da treba mijenjati Zakon, kako bi se napravila razlika između onih koji obavljaju poslove državne službe i onih koji su imenovani kao vlast.
“Zaista je ovo nedopustivo. Vlada Federacije ili izabrani imenovani zvaničnici su se sakrili iza opravdanih potreba povećanja plaća državnim službenicima”, mišnjenja je Almedin Aliefendić, zastupnik SDA u ZD PFBiH.
Ovakav srazmjer primanja, u kojem oni koji imaju dobiju još više, ostali brinu kako će pokriti sve troškove života, nepravedan je i diskriminirajući, smatra ekonomista Igor Gavran. Kaže, ovako se stvara elita politički podobnih, za koje se vlast brine.
“Veliki dio zaposlenih je u javnom sektoru zbog toga što privreda ne posluje na nivou na kojem bi trebala poslovati. Samim tim ovo apsorbuje značajan dio novca koji se mogao pametnije iskoristiti da se pomogne privrednom razvoju i da se posredno ili neposredno omogući povećanje primanja ostalih kategorija”, Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Još jednom se pokazalo da vlast brine o sebi, a ne o građanima.
“To samo pokazuje ono što smo odavno znali da ovo društvo funkcioniše i da je kreirano zbog ljudi iz vlasti, a ne zbog građana, zbog njihovih privilegija, pozicija i moći. Oni su odavno izgubili svaki osjećaj za realnost i oni misle da to tako treba. Imamo situaciju u kojoj nam je vlast dramatično gladna, a takvu vlast je nemoguće nahraniti”, novinar Amir Sužanj.
Sjednica Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, na kojoj će se usvajati budžet za ovu godinu biće održana 19. i 20. januara. Nakon toga će zvanično uslijediti i najavljena povećanja. Prijedlog budžeta za ovu godinu iznosi 8 milijardi i 900 miliona maraka i za 690 miliona je veći u odnosu na prošlu godinu.
