23 C
Zenica
Srijeda, 8 Jula, 2020
Pogledajte koliko je ljudi umrlo u Hrvatskoj za vrijeme pandemije u odnosu na prethodne 4 godine

Ukupno podjela

Pogledajte koliko je ljudi umrlo u Hrvatskoj za vrijeme pandemije u odnosu na prethodne 4 godine

Pogledajte koliko je ljudi umrlo u Hrvatskoj za vrijeme pandemije u odnosu na prethodne 4 godine

Pogledajte koliko je ljudi umrlo u Hrvatskoj za vrijeme pandemije u odnosu na prethodne 4 godine

U Hrvatskoj je ukupno tokom tri proljetna mjeseca (marta, aprila i maja) preminulo manje osoba nego u istom razdoblju u prethodne četiri godine, pokazuju to preliminarni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Iako preliminarni, ti su podaci iznenađujući jer su mnoge zemlje Europe upravo tokom proljeća zabilježile dramatičan rast smrtnosti koji se povezuje s pandemijom koronavirusa. Tako bi broj umrlih od Covida-19 mogao biti i 60 posto veći nego što govore službeni podaci, pokazala je analiza Financial Timesa o žrtvama prvog pandemijskog vala provedena u 14 zemalja.

U svim analiziranim zemljama, osim Danske, broj smrtnih slučajeva znatno je veći od službenog broja smrti od koronavirusa. Očekivano, najizraženiji višak smrtnosti bilježe europske zemlje koje su bile najpogođenije tokom prvog pandemijskog vala, poput Belgije, Italije, Francuske, Španjolske i Velike Britanije.

Što se tiče Hrvatske, situacija je, barem prema preliminarnim podacima DZS-a, drukčija.

Kako piše Jutarnji list, u prvom mjesecu u kojem je susjednu Hrvatsku pogodila pandemija koronavirusa SARS- CoV-2 preminuo je 4401 stanovnik, odnosno 58 više nego u isto vrijeme 2019. godine. U aprilu, kad je u Hrvatskoj bio vrhunac prvog pandemijskog pala, preminula su 4762 stanovnika, odnosno 284 više nego u aprilu 2019. godine kad je umrlo 4478 ljudi.

Najviše iznenađuje preliminarni podatak iz maja ove godine kada je DZS zabilježio 3851 smrtni slučaj u Hrvatskoj, odnosno 456 manje nego u maju prošle godine.

Dobar pokazatelj

Kad se gleda ukupna smrtnost u tri proljetna mjeseca u posljednjih pet godina, ona je najmanja ove godine.

Prema podacima DZS-a, u martu, aprilu i maju 2020. godine umrlo je 13.014 osoba, odnosno 112 manje nego u istom razdoblju 2019. godine, kad je u Hrvatskoj umrlo 13.126 osoba.

Dvije godine ranije u susjednoj Hrvatskoj preminulo je 13.696 stanovnika, 2017. 13.696, zatim 2017. godine 13.456, a 2016. godine 13.377 stanovnika.

  • Prije bilo kakvog ozbiljnog zaključka moramo pričekati službene podatke koji se još provjeravaju. Druga važna poruka je pogledati što je uzrok manjoj smrtnosti. Treba imati na umu da su zbog karantene ljudi manje putovali, manje stradavali u prometu, manje bili izloženu riziku od ozljeda, ali bilo je i manje slučajeva gripe, od koje se isto tako umire. Ovi preliminarni podaci DZS-a rezultat su svih tih pojava zajedno – rekao je dr. Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Polašek, koji je i član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH, ističe da je Hrvatska dobro odgovorila na prvi pandemijski val te da su ranim uvođenjem karantene u martu spasili brojne ljudske živote.

Podsjetimo, prof. Polašek je na osnovi matematičkih modela izračunao da bi Hrvatska uvođenjem karantene samo sedmicu kasnije, imala dvostruko veći broj mrtvih.

  • Sad je prošlo dosta vremena pa možemo zaključiti da nam se nije dogodio višak smrtnosti koji bi znatnije odstupao od nekog prosjeka. Jer, svake godine imamo varijacije u smrtnosti na nacionalnoj razini. Mi smo rano uveli karantenu i dobre mjere su značile da nam zdravstveni sustav nije bio preopterećen u pandemiji. Pouka je da u ovoj pandemiji moramo čuvati zdravstveni sustav od preopterećenja – istaknuo je Polašek.

Polašek se osvrnuo i na zemlje s najvećim viškom smrtnosti u EU te potrebu da se proces prijave smrti u Hrvatskoj ubrza i digitalizira, čime bi brže mogli analizirati podatke o smrtnosti.

  • Baza podataka EUROMOMO ukazuje na najveće brojeve upravo u onim zemljama Europe u kojima je epidemija bila snažnija – Italija, Francuska, Španjolska, Belgija i Velika Britanija. Vrhunac viška smrtnosti na razini Europe pojavljuje se tokom 14. i 15. sedmice 2020. godine, s oko 30.000 umrlih više svaki od ta dva tjedna. Države poput Austrije, Grčke ili Mađarske nisu imale viška smrtnosti za vrijeme trajanja epidemije. Pokazalo se da naš sustav prikupljanja podataka treba promijeniti, i to je nešto na čemu sada aktivno radimo, kako bismo u budućnosti mogli što bolje pratiti ovaj broj i brže imati informaciju o višku smrti, a time i o intenzitetu epidemije – zaključio je Polašek.

Epidemiološka mjera

Višak smrti jedna je od temeljnih epidemioloških mjera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području.

Najčešće se izražava kao odstupanje broja umrlih u odnosu na godinu prije, tako da se određeni broj smrti može pripisati pojavi neke bolesti, u ovom slučaju Covidu-19.

Brojčani višak smrti sastoji od barem tri djela i to smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su prouzročene koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran (neprepoznati slučajevi) i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu. 

U Hrvatskoj je ukupno tokom tri proljetna mjeseca (marta, aprila i maja) preminulo manje osoba nego u istom razdoblju u prethodne četiri godine, pokazuju to preliminarni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Iako preliminarni, ti su podaci iznenađujući jer su mnoge zemlje Europe upravo tokom proljeća zabilježile dramatičan rast smrtnosti koji se povezuje s pandemijom koronavirusa. Tako bi broj umrlih od Covida-19 mogao biti i 60 posto veći nego što govore službeni podaci, pokazala je analiza Financial Timesa o žrtvama prvog pandemijskog vala provedena u 14 zemalja.

U svim analiziranim zemljama, osim Danske, broj smrtnih slučajeva znatno je veći od službenog broja smrti od koronavirusa. Očekivano, najizraženiji višak smrtnosti bilježe europske zemlje koje su bile najpogođenije tokom prvog pandemijskog vala, poput Belgije, Italije, Francuske, Španjolske i Velike Britanije.

Što se tiče Hrvatske, situacija je, barem prema preliminarnim podacima DZS-a, drukčija.

Kako piše Jutarnji list, u prvom mjesecu u kojem je susjednu Hrvatsku pogodila pandemija koronavirusa SARS- CoV-2 preminuo je 4401 stanovnik, odnosno 58 više nego u isto vrijeme 2019. godine. U aprilu, kad je u Hrvatskoj bio vrhunac prvog pandemijskog pala, preminula su 4762 stanovnika, odnosno 284 više nego u aprilu 2019. godine kad je umrlo 4478 ljudi.

Najviše iznenađuje preliminarni podatak iz maja ove godine kada je DZS zabilježio 3851 smrtni slučaj u Hrvatskoj, odnosno 456 manje nego u maju prošle godine.

Dobar pokazatelj

Kad se gleda ukupna smrtnost u tri proljetna mjeseca u posljednjih pet godina, ona je najmanja ove godine.

Prema podacima DZS-a, u martu, aprilu i maju 2020. godine umrlo je 13.014 osoba, odnosno 112 manje nego u istom razdoblju 2019. godine, kad je u Hrvatskoj umrlo 13.126 osoba.

Dvije godine ranije u susjednoj Hrvatskoj preminulo je 13.696 stanovnika, 2017. 13.696, zatim 2017. godine 13.456, a 2016. godine 13.377 stanovnika.

  • Prije bilo kakvog ozbiljnog zaključka moramo pričekati službene podatke koji se još provjeravaju. Druga važna poruka je pogledati što je uzrok manjoj smrtnosti. Treba imati na umu da su zbog karantene ljudi manje putovali, manje stradavali u prometu, manje bili izloženu riziku od ozljeda, ali bilo je i manje slučajeva gripe, od koje se isto tako umire. Ovi preliminarni podaci DZS-a rezultat su svih tih pojava zajedno – rekao je dr. Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Polašek, koji je i član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH, ističe da je Hrvatska dobro odgovorila na prvi pandemijski val te da su ranim uvođenjem karantene u martu spasili brojne ljudske živote.

Podsjetimo, prof. Polašek je na osnovi matematičkih modela izračunao da bi Hrvatska uvođenjem karantene samo sedmicu kasnije, imala dvostruko veći broj mrtvih.

  • Sad je prošlo dosta vremena pa možemo zaključiti da nam se nije dogodio višak smrtnosti koji bi znatnije odstupao od nekog prosjeka. Jer, svake godine imamo varijacije u smrtnosti na nacionalnoj razini. Mi smo rano uveli karantenu i dobre mjere su značile da nam zdravstveni sustav nije bio preopterećen u pandemiji. Pouka je da u ovoj pandemiji moramo čuvati zdravstveni sustav od preopterećenja – istaknuo je Polašek.

Polašek se osvrnuo i na zemlje s najvećim viškom smrtnosti u EU te potrebu da se proces prijave smrti u Hrvatskoj ubrza i digitalizira, čime bi brže mogli analizirati podatke o smrtnosti.

  • Baza podataka EUROMOMO ukazuje na najveće brojeve upravo u onim zemljama Europe u kojima je epidemija bila snažnija – Italija, Francuska, Španjolska, Belgija i Velika Britanija. Vrhunac viška smrtnosti na razini Europe pojavljuje se tokom 14. i 15. sedmice 2020. godine, s oko 30.000 umrlih više svaki od ta dva tjedna. Države poput Austrije, Grčke ili Mađarske nisu imale viška smrtnosti za vrijeme trajanja epidemije. Pokazalo se da naš sustav prikupljanja podataka treba promijeniti, i to je nešto na čemu sada aktivno radimo, kako bismo u budućnosti mogli što bolje pratiti ovaj broj i brže imati informaciju o višku smrti, a time i o intenzitetu epidemije – zaključio je Polašek.

Epidemiološka mjera

Višak smrti jedna je od temeljnih epidemioloških mjera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području.

Najčešće se izražava kao odstupanje broja umrlih u odnosu na godinu prije, tako da se određeni broj smrti može pripisati pojavi neke bolesti, u ovom slučaju Covidu-19.

Brojčani višak smrti sastoji od barem tri djela i to smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su prouzročene koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran (neprepoznati slučajevi) i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu. 

Pogledajte koliko je ljudi umrlo u Hrvatskoj za vrijeme pandemije u odnosu na prethodne 4 godine
Zenica
clear sky
23 ° C
23 °
23 °
53 %
1.5kmh
0 %
sri
19 °
čet
30 °
pet
32 °
sub
32 °
ned
21 °
Pogledajte koliko je ljudi umrlo u Hrvatskoj za vrijeme pandemije u odnosu na prethodne 4 godine

Posljednje objavljeno