Francuska se danas suočava s jednim od najsnažnijih građanskih protesta u posljednjih nekoliko godina. Pod sloganom „Bloquons tout“ – Blokirajmo sve, desetine hiljada ljudi izašlo je na ulice širom zemlje, blokirajući saobraćajnice, željezničke pruge i javni prevoz, dok su u nekim gradovima izbili i direktni sukobi s policijom.
Pariz, Nantes, Rennes, Lyon, Montpellier i brojni drugi gradovi bili su poprišta demonstracija koje su od jutarnjih sati paralisale svakodnevni život. Demonstranti su palili kontejnere i autobuse, gradili barikade, a snimci i fotografije s lica mjesta pokazuju razmjere haosa. Prema prvim procjenama, učestvovalo je i do 100.000 ljudi širom zemlje.
Vlada je odgovorila raspoređivanjem čak 80.000 policijskih službenika, uključujući 6.000 samo u Parizu. Uprkos velikom angažmanu snaga reda, situacija je eskalirala u više navrata, a francuski mediji navode da je do sada privedeno između 75 i gotovo 200 osoba.
Razlozi nezadovoljstva
Protesti dolaze zbog političke krize nakon što je premijer François Bayrou izgubio povjerenje u parlamentu, a nezadovoljstvo je dodatno uzrokovano zbog planirane mjere štednje u budžetu za 2026. godinu. One uključuju ukidanje pojedinih državnih praznika, smanjenje izdvajanja za javne službe i zamrzavanje penzionog sistema – poteze koje građani doživljavaju kao direktni udar na njihova prava.
Pokret „Bloquons tout“ nastao je na društvenim mrežama početkom ljeta i ubrzo prerastao u masovnu mobilizaciju. Iako nema formalnu strukturu, podršku su mu dali i pojedini politički subjekti s ljevice, uključujući La France Insoumise i ekološke partije.
Analitičari proteste već porede s pokretom Žutih prsluka iz 2018. godine, naglašavajući da je riječ o duboko ukorijenjenom nezadovoljstvu francuskog društva. Današnji događaji pokazuju da frustracije građana ne jenjavaju, te da bi „Bloquons tout“ mogao postati dugotrajniji i širi pokret otpora vlasti.
