Narodni poslanik Marijan Rističević podnio je Skupštini Srbije Prijedlog rezolucije o zločinima u i oko Srebrenice od 1992. do 1995. godine, sa prijedlogom da se donese po hitnom postupku, saopšteno je iz parlamenta.
Rističević je u prijedlogu, koji je predsedniku Skupštine Srbije Ivici Dačiću podnio u četvrtak, naveo da se rezolucija donosi u želji za trajnim mirom i pomirenjem naroda i ljudi u regionu. Posebno na teritoriji Bosne i Hercegovine.
U Prijedlogu rezolucije se navodi da Skupština osuđuje sve zločine u i oko Srebrenice od 1992. do 1995, negiranje počinjenih zločina. Kao i selektivno privođenje pravdi počinioca ratnih zločina od međunarodnih i nacionalnih sudova i njihovu pristrasnost u korist bilo koje strane u ratnim sukobima na teritoriji bivše SFRJ, BiH, a time u i oko Srebrenice.
Rističević: Osuditi manipulisanje žrtvama
Parlament “osuđuje svako manipulisanje brojem žrtava ratnih zločina, uvećanjem i umanjenjem broja žrtava, od bilo koje strane”. Što ne doprinosi pomirenju među narodima u BiH i svaku “propagandnu aktivnost koja, korištenjem zločina u političko-propagandne svrhe, ima za cilj korištenje žrtava radi ostvarivanje političkih ciljeva” u BiH i regionu, navodi se u predloženom tekstu.
Predloženo je da parlament 11. i 12. jul odredi kao dane na sjećanje za sve žrtve ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije.
Kao razloge za hitan postupak Rističević je naveo da “obilježavanje 26. godišnjice od zločina u Srebrenici i aktivnosti pojedinih velikih sila na međunarodnoj političkoj sceni koja je prenijeta i na domaće političke stranke, organizacije i NVO, te ozbiljne manipulacije vezane za te zločine, iziskuje da se Skupština izjasni o ratnim zločinima u i oko Srebrenice koji su počinjeni od 1992. do 1995. godine”.
Palma: U Crnoj Gori zabili nož u leđa Srbiji
Predsjednik Jedinstvene Srbije (JS) Dragan Marković Palma ocijenio je danas da su političari iz Crne Gore na čiji inicijativu je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici u parlamentu „zabili nož u leđa Srbiji i srpskom narodu“. Dodao da takvu rezoluciju nema ni Bosna i Hercegovina, na koju se odnosi.
– Podsjećam Mila Đukanovića i Zdravka Krivokapića da su se tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, Srbi i Crnogorci zajedno borili za očuvanje tadašnje zajedničke države i u Hrvatskoj i u BiH. Sada su Đukanović i Krivokapić usvojili Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenci koju čak nema ni BiH. Na koju se ta rezolucija odnosi – naveo je Marković.
On je podsjetio da je “mnogo brakova i prijatelja između srpskog i crnogorskog naroda i da oni koji su donijeli takvu odluku radili na štetu oba naroda”.
