Mediteranska dijeta ima mnogostruke benefite, uključujući činjenicu da možete jesti i masnoće bez posljedica. Naime, ova dijeta ne izbacuje zdrave masnoće koje se nalaze u bilju i ribi, a koje nemaju tendenciju nakupljanja u krvnim sudovima što predstavlja rizik za srčana oboljenja, dijabetes i hipertenziju.
Orašasti plodovi, voće, povrće, žitarice i morski plodovi sadrže nezasićene masne kiseline koje se povezuju sa smanjenjem rizika za hronična oboljenja, uključujući karcinom. Dodajte tome maslinovo ulje i umjerene količine vina i mliječnih proizvoda, i imate pred sobom zdrav i ukusan jelovnik.
Posljednja naučna istraživanja su pokazala da mediteranska dijeta umanjuje rizik od razvoja srčanih oboljenja za 29% (osobe koje su bile na dijeti spram onih koje nisu), 57% manji rizik od razvoja karcinoma dojke i za 30% je reduciran rizik od dijabetesa.
Naučnici pritom upozoravaju da prehrana nije jedini faktor obolijevanja od navedenih bolesti.
Ovi rezultati podržavaju nove stavove o masnoćama u ishrani. Zadnjih decenija, poruka je bila da se reduciraju masnoće u ishrani, uglavnom zato jer dolaze iz crvenog mesa i pržene hrane. Ali, zdrave masnoće ne trebaju takvu rigoroznu restrikciju. Nastavak istraživanja će vjerovatno preciznije definirati optimalnu količinu zdravih masnoća u ishrani.
Mediteranska dijeta ima mnogostruke benefite, uključujući činjenicu da možete jesti i masnoće bez posljedica. Naime, ova dijeta ne izbacuje zdrave masnoće koje se nalaze u bilju i ribi, a koje nemaju tendenciju nakupljanja u krvnim sudovima što predstavlja rizik za srčana oboljenja, dijabetes i hipertenziju.
Orašasti plodovi, voće, povrće, žitarice i morski plodovi sadrže nezasićene masne kiseline koje se povezuju sa smanjenjem rizika za hronična oboljenja, uključujući karcinom. Dodajte tome maslinovo ulje i umjerene količine vina i mliječnih proizvoda, i imate pred sobom zdrav i ukusan jelovnik.
Posljednja naučna istraživanja su pokazala da mediteranska dijeta umanjuje rizik od razvoja srčanih oboljenja za 29% (osobe koje su bile na dijeti spram onih koje nisu), 57% manji rizik od razvoja karcinoma dojke i za 30% je reduciran rizik od dijabetesa.
Naučnici pritom upozoravaju da prehrana nije jedini faktor obolijevanja od navedenih bolesti.
Ovi rezultati podržavaju nove stavove o masnoćama u ishrani. Zadnjih decenija, poruka je bila da se reduciraju masnoće u ishrani, uglavnom zato jer dolaze iz crvenog mesa i pržene hrane. Ali, zdrave masnoće ne trebaju takvu rigoroznu restrikciju. Nastavak istraživanja će vjerovatno preciznije definirati optimalnu količinu zdravih masnoća u ishrani.
