Iako cijena kafe na svjetskim berzama raste, poskupljenja ovog mnogima omiljenog napitka u Bosni i Hercegovini za sada ne bi trebalo biti, tvrde sugovornici Nezavisnih novina.
Tokom proteklih dana cijena kafe arabica na burzi u New Yorku dosegnula je dvomjesečni maksimum nakon što su hladnije vrijeme i mrazevi u Brazilu izazvali bojazan da će urod najvećeg svjetskog proizvođača biti manji od očekivanog.
Michael McDougall, analitičar agencije McDougall Global View, upozorava kako problem nije samo aktuelna sezona, nego i nadolazeća.
“Mrazevi već izazivaju stresno cvjetanje, što bi moglo ograničiti i urod arabice za 2026. godinu”, naveo je McDougall.
Na rast cijena ove vrste kafe nisu utjecali samo loši vremenski uvjeti nego i slabiji izvoz iz Brazila. Prema pisanju svjetskih medija, izvoz zelene kafe iz te zemlje u julu je pao za 28 posto u odnosu na prošlu godinu.
Prema prognozama, Brazil bi u sezoni 2025./26. mogao proizvesti 63,9 miliona vreća kafe od po 60 kilograma, što je 2,1 posto manje nego prethodne godine.
I dok se rast cijena bilježi na berzama, sagovornici tvrde da do poskupljenja u BiH neće doći barem dok postoje stare zalihe.
Ne bi trebalo doći do poskupljenja
Prema riječima Momčila Banjca, direktora kompanije Minea iz Bosanske Gradiške, cijena kafe u svijetu raste iz dana u dan.
“Cijena kafe ide gore, ali ne bi trebalo doći do poskupljenja jer, kada je kafa bila na vrhuncu, cijene su ostale više. Zasad ne bi trebalo biti promjena u maloprodaji”, kazao je Banjac za Nezavisne novine.
Dodaje kako kilogram kafe na domaćem tržištu stoji između 22 i 32 KM, a prosječna cijena je oko 30 KM.
“Razlike u cijeni zapravo proizlaze iz razlike u kvaliteti kafe”, pojašnjava Banjac.
Slično mišljenje dijeli i pržioničar Dragan Grbić, koji naglašava da se postupno povećanje cijena može očekivati tek kada nestanu postojeće zalihe.
“Mislim da će na tržištu kod nas cijene ostati iste sve dok proizvođači imaju stare zalihe. Tek prilikom uvoza nove robe može se očekivati određeno povećanje. Zasad je mirno, a sve ovisi o tome koliko ko ima zaliha po starim cijenama”, kaže Grbić.
Govoreći o kvaliteti, dodaje da niska cijena ne može vrijediti za proizvode koji sadrže 100 posto kafu, dok jeftiniji proizvodi obično imaju i druge sastojke.
O cijenama kafe nedavno je govorila i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge za zaštitu potrošača DON Prijedor, ističući da su one previsoke.
“Mora postojati razlika u cijenama jer nisu svi proizvođači isti, niti imaju jednaka ulaganja u proizvodnju”, kazala je Marić za Nezavisne novine.
Dodala je kako su potrošači u posljednje vrijeme “shvatili” da ne trebaju kupovati velika pakiranja kafe.
“Osjetan je pad prodaje, a sigurno je i da građani piju manje kafe”, kazala je Marić i naglasila da se vjerojatno mijenjaju i navike ispijanja napitka više puta dnevno.
Zaključila je da će proizvođači kafe morati ozbiljno razmisliti o formiranju cijena jer je, kako kaže, jasno da s rastom cijena gube dio potrošača.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
