7.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Prošle su 32 godine od ubistva 68 civila na pijaci Markale, tada su ranjene i 142 osobe

    Prošle su 32 godine od ubistva 68 civila na pijaci Markale, tada su ranjene i 142 osobe

    U Sarajevu se danas obilježava 32. godišnjica prvog masakra na pijaci Markale, kada je od eksplozije minobacačke granate ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske ubijeno 68, a ranjene su 142 osobe.

    Povodom 5. februara, Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva u periodu 1992–1995. godine, preživjeli, porodice ubijenih, zvaničnici i građani Sarajeva položili su cvijeće na spomen-obilježje na pijaci Markale.

    Nakon polaganja cvijeća, u Narodnom pozorištu Sarajevo bit će održana zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća s područja Kantona Sarajevo, saopćila je Služba za protokol i press Kantona Sarajevo.

    Masakr na Markalama 5. februara 1994. godine jedan je od najtežih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom tokom opsade Sarajeva, a imena ubijenih zauvijek su upisana u kolektivno pamćenje grada.

    U masakru na pijaci Markale ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Verica Čilimdžić, Alija Čukojević, Zlatko Ćosić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, Ibro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

    Dan sjećanja

    Skupština Kantona Sarajevo je 2007. godine donijela odluku da se 5. februar proglasi Danom sjećanja na sve stradale građane Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine.

    Pijaca i zatvorena tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva granatirane su u dva navrata tokom opsade grada. Nakon februara 1994. godine, drugi masakr dogodio se na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kada su kod Gradske tržnice Markale ubijena 43, a ranjena 84 civila.

    Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u martu 2019. godine pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Karadžić je, između ostalog, proglašen krivim za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva.

    Za ista djela, uključujući teror nad civilima u Sarajevu, na doživotni zatvor osuđen je i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.

    Za ubistvo 68 građana Sarajeva i ranjavanje 142 osobe na pijaci Markale 5. februara 1994. godine, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić osuđen je na doživotnu kaznu zatvora. Dragomir Milošević je 2009. godine pred Haškim tribunalom osuđen na 29 godina zatvora zbog terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva.

    U Sarajevu se danas obilježava 32. godišnjica prvog masakra na pijaci Markale, kada je od eksplozije minobacačke granate ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske ubijeno 68, a ranjene su 142 osobe.

    Povodom 5. februara, Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva u periodu 1992–1995. godine, preživjeli, porodice ubijenih, zvaničnici i građani Sarajeva položili su cvijeće na spomen-obilježje na pijaci Markale.

    Nakon polaganja cvijeća, u Narodnom pozorištu Sarajevo bit će održana zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća s područja Kantona Sarajevo, saopćila je Služba za protokol i press Kantona Sarajevo.

    Masakr na Markalama 5. februara 1994. godine jedan je od najtežih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom tokom opsade Sarajeva, a imena ubijenih zauvijek su upisana u kolektivno pamćenje grada.

    U masakru na pijaci Markale ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Verica Čilimdžić, Alija Čukojević, Zlatko Ćosić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, Ibro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

    Dan sjećanja

    Skupština Kantona Sarajevo je 2007. godine donijela odluku da se 5. februar proglasi Danom sjećanja na sve stradale građane Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine.

    Pijaca i zatvorena tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva granatirane su u dva navrata tokom opsade grada. Nakon februara 1994. godine, drugi masakr dogodio se na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kada su kod Gradske tržnice Markale ubijena 43, a ranjena 84 civila.

    Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u martu 2019. godine pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Karadžić je, između ostalog, proglašen krivim za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva.

    Za ista djela, uključujući teror nad civilima u Sarajevu, na doživotni zatvor osuđen je i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.

    Za ubistvo 68 građana Sarajeva i ranjavanje 142 osobe na pijaci Markale 5. februara 1994. godine, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić osuđen je na doživotnu kaznu zatvora. Dragomir Milošević je 2009. godine pred Haškim tribunalom osuđen na 29 godina zatvora zbog terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Zenica
    overcast clouds
    7.2 ° C
    7.2 °
    7.2 °
    94 %
    1.4kmh
    100 %
    čet
    8 °
    pet
    8 °
    sub
    9 °
    ned
    8 °
    pon
    6 °