28.4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Prvi višestranački izbori u BiH održani su prije tačno 33 godine, uvjerljive pobjede odnijeli su SDA, SDS i HDZ

    Prvi višestranački izbori u BiH održani su prije tačno 33 godine, uvjerljive pobjede odnijeli su SDA, SDS i HDZ

    Opći izbori u Socijalističkoj Republici (SR) Bosni i Hercegovini održani su 18. novembra 1990. godine, dok je drugi krug za izbor zastupnika u Dom naroda održan 2. decembra.

    Bili su to prvi višestranački izbori u SR Bosni i Hercegovini, piše Historija.ba.

    Osim izbora za članove Predsjedništva, održani su i izbori za Skupštinu SR Bosne i Hercegovine.

    Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu.

    Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.

    Prosječan odaziv glasača bio je 77,83% od ukupnog broja registrovanih.

    Na izbore je od 43 registrovane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15.

    Uvjerljivom većinom pobijedile su SDA, SDS i HDZ sa 84% poslaničkih mandata u republičkom parlamentu, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u Skupštini grada Sarajeva.

    Na listama za članove Predsjedništva trebalo je izabrati 7 članova, po dva iz reda Srba, Hrvata i Muslimana i jedan iz reda ostalih. Glasati se moglo za kandidate sa svake od četiri liste.

    Članovi Predsjedništva postaju Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić, Franjo Boras i Ejup Ganić (kao Jugosloven).

    Na osnovu takvih izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine.

    Prema dogovoru nacionalnih stranaka u BiH, predsjednik Republike je postao Alija Izetbegović (SDA), predsjednik Skupštine Momčilo Krajišnik (SDS) a predsjednik Vlade Jure Pelivan (HDZ BiH).

    Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja.

    To je bilo vrijeme disolucije Jugoslavije i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize.

    Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, ratna djelovanja koja su se već uveliko događala u Hrvatskoj prenesena su u Bosnu i Hercegovinu.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Opći izbori u Socijalističkoj Republici (SR) Bosni i Hercegovini održani su 18. novembra 1990. godine, dok je drugi krug za izbor zastupnika u Dom naroda održan 2. decembra.

    Bili su to prvi višestranački izbori u SR Bosni i Hercegovini, piše Historija.ba.

    - Reklama -

    Osim izbora za članove Predsjedništva, održani su i izbori za Skupštinu SR Bosne i Hercegovine.

    - Reklama -

    Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu.

    - Reklama -

    Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.

    Prosječan odaziv glasača bio je 77,83% od ukupnog broja registrovanih.

    Na izbore je od 43 registrovane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15.

    Uvjerljivom većinom pobijedile su SDA, SDS i HDZ sa 84% poslaničkih mandata u republičkom parlamentu, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u Skupštini grada Sarajeva.

    Na listama za članove Predsjedništva trebalo je izabrati 7 članova, po dva iz reda Srba, Hrvata i Muslimana i jedan iz reda ostalih. Glasati se moglo za kandidate sa svake od četiri liste.

    Članovi Predsjedništva postaju Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić, Franjo Boras i Ejup Ganić (kao Jugosloven).

    Na osnovu takvih izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine.

    Prema dogovoru nacionalnih stranaka u BiH, predsjednik Republike je postao Alija Izetbegović (SDA), predsjednik Skupštine Momčilo Krajišnik (SDS) a predsjednik Vlade Jure Pelivan (HDZ BiH).

    Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja.

    To je bilo vrijeme disolucije Jugoslavije i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize.

    Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, ratna djelovanja koja su se već uveliko događala u Hrvatskoj prenesena su u Bosnu i Hercegovinu.

    IzvorNap.ba
    Zenica
    broken clouds
    28.4 ° C
    28.4 °
    28.4 °
    39 %
    0.6kmh
    71 %
    ned
    28 °
    pon
    29 °
    uto
    31 °
    sri
    34 °
    čet
    28 °