Osam godina je prošlo od proglašenja stečaja Željezare Zenica a radnici se još bore da ostvare pravo na penzionisanje. Pored subvencija Vlade Federacije za uvezivanje staža, izdvajali su sredstva od najma brojnih objekata.

Jasmin Hadžirašidović, stečajni upravnik Željezare Zenica u stečaju, za Radio Zenit je kazao kako se u narednih mjesec dana očekuje isplata dugovanja po osnovu potraživanja.

“Do kraja maja planiramo isplatiti 60 posto obaveza iz općeg isplatnog reda. Plan je da do kraja godine zatvorimo sve obaveze”, kaže stečajni upravnik.

Ističe kako je u planu da se do kraja 2025. godine izvrše i ostale uplate po osnovu potraživanja prema Poreznoj upravi FBiH i ostalih dugovanja.

“Nakon što izmirimo navedena potraživanja, ja očekujem da ćemo do kraja godine uspjeti da izvršimo uplatu i ostalih dugovanja”, kazao je Hadžirašidović.

Iako je u stečaju, Željezara i dalje funkcioniše – ne kao proizvodni pogon, već kao firma koja živi od izdavanja imovine i uslužnih djelatnosti. U halama gdje su nekad radile hiljade ljudi (na vrhuncu moći, 1989. godine Željezara je zapošljavala 24.000 ljudi), danas rade tek desetine. I to oni koji su ostali – da čuvaju, održavaju i čekaju. Priliku za penziju, za uvezivanje staža, za dostojanstven kraj jednog radnog vijeka.

Osam godina je prošlo od proglašenja stečaja Željezare Zenica a radnici se još bore da ostvare pravo na penzionisanje. Pored subvencija Vlade Federacije za uvezivanje staža, izdvajali su sredstva od najma brojnih objekata.

Jasmin Hadžirašidović, stečajni upravnik Željezare Zenica u stečaju, za Radio Zenit je kazao kako se u narednih mjesec dana očekuje isplata dugovanja po osnovu potraživanja.

“Do kraja maja planiramo isplatiti 60 posto obaveza iz općeg isplatnog reda. Plan je da do kraja godine zatvorimo sve obaveze”, kaže stečajni upravnik.

Ističe kako je u planu da se do kraja 2025. godine izvrše i ostale uplate po osnovu potraživanja prema Poreznoj upravi FBiH i ostalih dugovanja.

“Nakon što izmirimo navedena potraživanja, ja očekujem da ćemo do kraja godine uspjeti da izvršimo uplatu i ostalih dugovanja”, kazao je Hadžirašidović.

Iako je u stečaju, Željezara i dalje funkcioniše – ne kao proizvodni pogon, već kao firma koja živi od izdavanja imovine i uslužnih djelatnosti. U halama gdje su nekad radile hiljade ljudi (na vrhuncu moći, 1989. godine Željezara je zapošljavala 24.000 ljudi), danas rade tek desetine. I to oni koji su ostali – da čuvaju, održavaju i čekaju. Priliku za penziju, za uvezivanje staža, za dostojanstven kraj jednog radnog vijeka.