Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.
Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za Nezavisne novine u Poreskoj upravi RS-a.
Poređenja radi, prosječna plaća u RS-u u julu iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plaća.
“Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banje Luke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, sa plaćom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banje Luke, koji je zaposlen u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa plaćom od 111.221 KM”, kazali su iz Poreske uprave RS-a.
Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjalučaninu, također iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, sa plaćom od 96.073 KM.
“Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, sa mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM”, dodaju iz Poreske uprave RS-a.
Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banjaluke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup mašina i opreme, sa primanjem od 90.248 KM.
“Osmo mjesto pripalo je Banjalučaninu iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa plaćom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacione tehnologije, sa plaćom od 86.064 KM”, pojasnili su iz Poreske uprave RS-a.
Šta kažu ekonomisti
Na posljednjem, desetom mjestu našao radnik iz Banje Luke, zaposlen u oblasti ličnih uslužnih djelatnosti, sa mjesečnim primanjem od 85.153 KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, kazao je kako su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerovatno su povezani sa određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije.
“Vjerovatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti na koji bi prvo platili porez na dobiti i porez na dividende isplatili sebi taj iznos zarada”, kazao je Mlinarević.
I Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plaće nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.
“Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plaća, koja su višestruko veća”, kazao je Stanić i istakao da je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovu ostvarene dobiti u prethodnoj godini.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
