Broj žrtava trgovine ljudima u BiH raste posljednjih godina, a posebno zabrinjava što su polovina žrtava djeca, uglavnom romska, rečeno je na danas u Sarajevu na okruglom stolu povodom obilježavanja 18. oktobra, Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Šef Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu bezbjednosti BiH Stanislava Tanić upozorila je da se trgovina ljudima u BiH posljednjih godina razvija brže nego u prethodnom periodu.

Prema njenim riječima, okolnosti izazvane pandemijom virusa korona i teškom ekonomskom situacijom učinili su trgovinu ljudima nevidljivom i premjestili su dio aktivnosti trgovaca ljudima na internet i društvene mreže.

– Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije predstavlja teško kršenje osnovnih ljudskih prava i javlja se u raznim sektorima, pri čemu se ostvaruje velika dobit i često je povezana sa kriminalnim aktivnostima – rekla je Tanićeva.

Ona je navela da su žrtve ovog oblika trgovine ljudima i muškarci i žene koji se vrbuju putem lažnih oglasa i društvenih mreža radi zaključivanja radnog odnosa, ali su žrtve i djeca koja se prisiljavaju na prosjačenje i zaključenje dječijih maloljetnihčkih brakova.

Tanićeva je rekla da je Savjet ministara BiH usvojio Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima za naredni četvorogodišnji period, u koju su ugrađene preporuke svih međunarodnih monitoring mehanizama, dok je Ministarstvo bezbjednosti uspostavilo koordinacione timove za borbu sa ovim problemom koje čine profesionalci i koji daju prve rezultate.

Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija ukazala je na potrebu da se na ovaj dan upozori na veliki broj djece koja su žrtve iskorištavanja.

– Ministarstvo pokušava da uspostavi minimalan standard kako da nadležne institucije grade svoje operativne sisteme i efikasnije prepoznaju potencijalne žrtve trgovine ljudima – rekla je Đuderija, ističući da mjere prema djeci moraju biti drugačije i intenzivnije.

Prema njenim riječima, najveći broj žrtava trgovine ljudima su Romi, odnosno romska djeca, pripadnici jedne ionako izuzetno marginalizovane grupe, koji se tjeraju na prisilno prosjačenje, počinjenje krivičnih djela i prisilne brakove.

Đuderija je upozorila na nedostatak resursa, posebno na nižim nivoima vlasti, za borbu sa ovim problemom.

Šef Kancelarije Savjeta Evrope u Sarajevu Bojana Urumova konstatovala je da je trgovina ljudima globalni problem i da je posebno u porastu trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije.

– Iza statistika stoje konkretni pojedinci koji su bili eksploatisani, čije je dostojanstvo povrijeđeno – rekla je Urumova i ukazala na važnost zajedničkog djelovanja domaćih institucija i međunarodnih partnera na suzbijanju ovog problema.

Alferdo Stripoli iz Kancelarije specijalnog prestavnika EU u BiH upozorio je da trgovina ljudima predstavlja bezbjednosnu prijetnju širom svijeta.

– U posljednjim godinama BiH je suočena sa mnogim oblicima trgovine ljudima i s vremenom je postala zemlja porijekla, tranzita i krajnja destinacija trgovine ljudima – rekao je Stripoli, ističući da dužnu pažnju zahtijeva činjenica da trgovina ljudima često uključuje djecu.

On je dodao da EU sa svojim partnerima pruža znatnu podršku i tehničku pomoć vlastima BiH kako bi mogli spriječiti trgovinu ljudima, boriti se protiv nje i obezbijeiditi podršku žrtvama.

Prema podacima nadležnih institucija, u BiH je u prvih šest mjeseci ove godine identifikovano 47 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih su dvije punoljetne, a ostalo maloljetnici, dok je u ukupnom broju 26 žena i 21 muškarac.

Među žrtvama trgovine ljudima jedna osoba je strani državljanin, ženska maloljetna osoba iz Antigve i Barabude, koja se bavila prosjačenjem.

U 2020. godini identifikovano je 70 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih su polovina maloljetnici, uglavnom žene. 

Broj žrtava trgovine ljudima u BiH raste posljednjih godina, a posebno zabrinjava što su polovina žrtava djeca, uglavnom romska, rečeno je na danas u Sarajevu na okruglom stolu povodom obilježavanja 18. oktobra, Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Šef Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu bezbjednosti BiH Stanislava Tanić upozorila je da se trgovina ljudima u BiH posljednjih godina razvija brže nego u prethodnom periodu.

Prema njenim riječima, okolnosti izazvane pandemijom virusa korona i teškom ekonomskom situacijom učinili su trgovinu ljudima nevidljivom i premjestili su dio aktivnosti trgovaca ljudima na internet i društvene mreže.

– Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije predstavlja teško kršenje osnovnih ljudskih prava i javlja se u raznim sektorima, pri čemu se ostvaruje velika dobit i često je povezana sa kriminalnim aktivnostima – rekla je Tanićeva.

Ona je navela da su žrtve ovog oblika trgovine ljudima i muškarci i žene koji se vrbuju putem lažnih oglasa i društvenih mreža radi zaključivanja radnog odnosa, ali su žrtve i djeca koja se prisiljavaju na prosjačenje i zaključenje dječijih maloljetnihčkih brakova.

Tanićeva je rekla da je Savjet ministara BiH usvojio Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima za naredni četvorogodišnji period, u koju su ugrađene preporuke svih međunarodnih monitoring mehanizama, dok je Ministarstvo bezbjednosti uspostavilo koordinacione timove za borbu sa ovim problemom koje čine profesionalci i koji daju prve rezultate.

Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija ukazala je na potrebu da se na ovaj dan upozori na veliki broj djece koja su žrtve iskorištavanja.

– Ministarstvo pokušava da uspostavi minimalan standard kako da nadležne institucije grade svoje operativne sisteme i efikasnije prepoznaju potencijalne žrtve trgovine ljudima – rekla je Đuderija, ističući da mjere prema djeci moraju biti drugačije i intenzivnije.

Prema njenim riječima, najveći broj žrtava trgovine ljudima su Romi, odnosno romska djeca, pripadnici jedne ionako izuzetno marginalizovane grupe, koji se tjeraju na prisilno prosjačenje, počinjenje krivičnih djela i prisilne brakove.

Đuderija je upozorila na nedostatak resursa, posebno na nižim nivoima vlasti, za borbu sa ovim problemom.

Šef Kancelarije Savjeta Evrope u Sarajevu Bojana Urumova konstatovala je da je trgovina ljudima globalni problem i da je posebno u porastu trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije.

– Iza statistika stoje konkretni pojedinci koji su bili eksploatisani, čije je dostojanstvo povrijeđeno – rekla je Urumova i ukazala na važnost zajedničkog djelovanja domaćih institucija i međunarodnih partnera na suzbijanju ovog problema.

Alferdo Stripoli iz Kancelarije specijalnog prestavnika EU u BiH upozorio je da trgovina ljudima predstavlja bezbjednosnu prijetnju širom svijeta.

– U posljednjim godinama BiH je suočena sa mnogim oblicima trgovine ljudima i s vremenom je postala zemlja porijekla, tranzita i krajnja destinacija trgovine ljudima – rekao je Stripoli, ističući da dužnu pažnju zahtijeva činjenica da trgovina ljudima često uključuje djecu.

On je dodao da EU sa svojim partnerima pruža znatnu podršku i tehničku pomoć vlastima BiH kako bi mogli spriječiti trgovinu ljudima, boriti se protiv nje i obezbijeiditi podršku žrtvama.

Prema podacima nadležnih institucija, u BiH je u prvih šest mjeseci ove godine identifikovano 47 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih su dvije punoljetne, a ostalo maloljetnici, dok je u ukupnom broju 26 žena i 21 muškarac.

Među žrtvama trgovine ljudima jedna osoba je strani državljanin, ženska maloljetna osoba iz Antigve i Barabude, koja se bavila prosjačenjem.

U 2020. godini identifikovano je 70 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih su polovina maloljetnici, uglavnom žene.