Ljeto se polako povlači pred septembrom, a s njim i sve ono što donosi period godišnjih odmora – more, sunce, ali i veliki troškovi. Ljetovanje je ove godine mnogima predstavljalo luksuz koji se plaća kreditima ili na rate, dok je početak školske godine dodatno opteretio kućne budžete. U Bosni i Hercegovini sindikalna potrošačka korpa sada premašuje iznos od 3.500 KM – što jasno pokazuje realnu udaljenost između zarade i osnovnih životnih potreba.
Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH upozorava da veliki broj građana više ne živi na granici siromaštva – nego ispod nje.
“Kao što znate, uvijek u augustu i septembru potrošačka korpa košta čak i znatno više nego u ostalim mjesecima tokom godine, posebno zbog priprema za školu. Ove godine je to dodatno izraženo jer svjedočimo značajnom poskupljenju osnovnih prehrambenih proizvoda, higijenskih potrepština, te školskog materijala, odjeće i obuće”, kazala je Čaušević Sućeska za N1.
Cijene “otišle u nebo”
Statistički rast iz mjeseca u mjesec nije simboličan – potrošačka korpa bilježi kontinuirano povećanje od 200 do 300 KM. Međutim, realnost građana ne može se prikazati samo brojkama. Ona se vidi na pijacama, gdje ljudi danas kupuju po jedan paradajz ili jednu krastavicu.
“Prije je bilo sramota otići na pijacu i ne kupiti barem kilogram. Sada ljudi kupuju po komad jer drugo ne mogu sebi priuštiti. Paradajz je 3,5 KM, krompir je skočio s 0,60 na 1,5 KM, a o voću koje je nekad bilo simbol ljeta, poput nektarina, više i ne govorimo”, ističe Sućeska.
I dok su cijene hrane skočile, nisu pošteđeni ni drugi segmenti svakodnevice – lijekovi, komunalne usluge, a u Kantonu Sarajevo poskupjela je i električna energija. Sućeska napominje da sve više građana sada izdvaja znatno veće iznose za osnovne životne potrebe nego prethodnih godina.
Škola – udar na budžet
Početak školske godine dodatno pritišće roditelje. Sveske, olovke, bojice, ruksaci, obuća i odjeća – sve to sada predstavlja ozbiljan finansijski izazov za porodice s djecom.
“Kada pogledate cijene školskog pribora, one su postale neizdržive za većinu građana. A prosječna plata – koja jedva pokriva polovinu troškova potrošačke korpe – zapravo ne prikazuje stvarno stanje, jer veliki broj radnika i radnica tu platu ni ne dosegne”, upozorava Sućeska.
Evropski sindikati zalažu se da minimalna plata iznosi barem polovinu prosječne potrošačke korpe. U BiH, međutim, taj standard nije ni blizu ispunjen.
“Kod nas su ljudi zaduženi do grla. Rijetki su oni koji nemaju barem jedan kredit – za obuću, školu, liječenje, stan ili tehniku. I onda, kad dođe poskupljenje, ono pogađa direktno ono malo što ostane nakon plaćanja obaveza”, dodaje Sućeska.
Ljetovanje na kredit – realnost, ne izuzetak
Čak i oni koji su uspjeli otići na more, to su učinili uz zaduženja. Porast cijena osjetio se i na primorju – u Hrvatskoj, Crnoj Gori – što je dodatno opteretilo porodice koje su se odlučile na nekoliko dana odmora.
“Dok priuštite djeci sladoled, sebi večeru, i dok kupite hranu – već ste u minusu. A onda slijedi povratak i priprema za školu, gdje vas čekaju novi troškovi”, kaže Sućeska.
Građani BiH s jeseni ne ulaze samo u novu sezonu, već u još jedan krug borbe za goli život. Cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu bez prestanka, dok plate stagniraju ili padaju kada se uzme u obzir stvarna kupovna moć.
U zemlji u kojoj paradajz postaje luksuz, a sveska izazov, jesen ne donosi olakšanje – već podsjetnik na duboku ekonomsku krizu koju svakodnevno žive hiljade porodica.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
