21.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    21.2 ° C
    21.2 °
    21.2 °
    56 %
    1.9kmh
    0 %
    ned
    38 °
    pon
    34 °
    uto
    34 °
    sri
    35 °
    čet
    21 °
    Rusija stavlja veto na obnavljanje mandata EUFOR-a? Rusija stavlja veto na obnavljanje mandata EUFOR-a?

    Rusija stavlja veto na obnavljanje mandata EUFOR-a?

    Rusija stavlja veto na obnavljanje mandata EUFOR-a?

    Njemački političar Christian Schmidt postat će novi međunarodni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini 1. augusta, naslijedivši Valentina Inzka, austrijskog zvaničnika koji je tu funkciju obavljao 12 godina. Ured visokog predstavnika (OHR) međunarodni je entitet koji nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine.

    Nakon što je Inzko podnio ostavku 27. maja, Schmidt je imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC), tijelo od 11 članova, uključujući i SAD, koje visokom predstavniku pružaju političke smjernice. Protiv je bila samo jedna članica – Rusija.

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za Glas Amerike da je Schmidtovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.

    Christian Schmidt i Rusija

    – S jedne strane imate visoki rizik – rekla je Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose u Berlinu.

    – Rusija nije pristala na odluku upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi – dodala je Ruge.

    Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini saopštila je da bi imenovanje Schmidta trebalo da zvanično potvrdi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodeći na svojoj web stranici da “u suprotnom nijedan imenovani neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet niti će se smatrati visokim predstavnikom”.

    Savjet bezbjednosti je 29. juna, na zahtjev Rusije, održao sjednicu po ovom pitanju. Rusija je saopštila da bi Savet bezbjednosti trebalo da potvrdi imenovanje rezolucijom – na koju bi, inače, Rusija kao stalna članica mogla da uloži veto. Druge zemlje su se usprotivile toj ideji, napominjući da je jednoglasna podrška Savjeta poželjna, ali ne i pravno potrebna.

    Kako Savjet bezbjednosti nije glasao, postalo je jasno da će Schmidt preuzeti funkciju u augustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla da stavi veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru.

    EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Savjet bezbjednosti svake godine obnavlja mandat EUROFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo da stvori nove krize.

    – Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Christian Schmidt i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Također postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što također nije malo vjerovatno – rekla je Ruge.

    Tanja Domi, profesorica u Školi međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, koja je radila za misiju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH – rekla je da bi SAD i Britanija već trebalo da razmišljaju o tome kako spriječiti taj scenario “ne za mjesec dana” već “sada”.

    Agenda 5+2

    Rusija se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i tradicionalno se protivi odlukama i saopštenjima PIC-a.

    Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini, Igor Kalabuhov, često kaže da više od 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma, Bosni i Hercegovini više nije potreban međunarodni nadzor. U martu je, obraćajući se BH novinarima u Banjaluci, rekao: “Ovaj institut mora biti zatvoren nakon 25 godina kako bi sve stranke u Bosni i Hercegovini mogle imati mogućnost da se same dogovore o budućnosti zemlje”.

    Na tom položaju Rusija podržava bosanske Srbe, čiji je najmoćniji političar, Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH, često vrijeđao Inzka i više puta prijetio otcjepljenjem Republike Srpske.

    – Svi stoje okolo i gledaju, a opet se ništa nije promijenilo – rekla je Domi.

    PIC je 2008. uspostavio takozvanu “Agendu 5 + 2” – zahtjeve koje vlasti Bosne i Hercegovine moraju da ispune da bi OHR bio ukinut. Mnogi od ovih ciljeva još nisu postignuti, uključujući jaču vladavinu prava i raspodjelu imovine između države i ostalih nivoa vlasti.

    Stručnjaci s kojima je Glas Amerike razgovarao za ovu priču rekli su da nije pravo vrijeme za zatvaranje OHR-a, a plašili su se novih sukoba i većeg političkog zastoja što bi zemlju učinilo još manje funkcionalnom.

    Ivana Stradner, naučna saradnica sa Američkog instituta za preduzetništvo u Vašingtonu, rekla je da je razlog ponašanja Rusa njihov cilj da spriječe dalje širenje Evropske unije i NATO-a. Rusija već nije zadovoljna time što su se dvije zemlje Zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, pridružile NATO-u i žele da spriječi Bosnu i Hercegovinu da učini isto, rekla je ona.

    U martu 2021. godine ruska ambasada u Bosni saopštila je: “U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja moraće da reaguje na takav neprijateljski korak”.

    Njemački političar Christian Schmidt postat će novi međunarodni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini 1. augusta, naslijedivši Valentina Inzka, austrijskog zvaničnika koji je tu funkciju obavljao 12 godina. Ured visokog predstavnika (OHR) međunarodni je entitet koji nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine.

    Nakon što je Inzko podnio ostavku 27. maja, Schmidt je imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC), tijelo od 11 članova, uključujući i SAD, koje visokom predstavniku pružaju političke smjernice. Protiv je bila samo jedna članica – Rusija.

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za Glas Amerike da je Schmidtovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.

    Christian Schmidt i Rusija

    – S jedne strane imate visoki rizik – rekla je Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose u Berlinu.

    – Rusija nije pristala na odluku upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi – dodala je Ruge.

    Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini saopštila je da bi imenovanje Schmidta trebalo da zvanično potvrdi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodeći na svojoj web stranici da “u suprotnom nijedan imenovani neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet niti će se smatrati visokim predstavnikom”.

    Savjet bezbjednosti je 29. juna, na zahtjev Rusije, održao sjednicu po ovom pitanju. Rusija je saopštila da bi Savet bezbjednosti trebalo da potvrdi imenovanje rezolucijom – na koju bi, inače, Rusija kao stalna članica mogla da uloži veto. Druge zemlje su se usprotivile toj ideji, napominjući da je jednoglasna podrška Savjeta poželjna, ali ne i pravno potrebna.

    Kako Savjet bezbjednosti nije glasao, postalo je jasno da će Schmidt preuzeti funkciju u augustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla da stavi veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru.

    EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Savjet bezbjednosti svake godine obnavlja mandat EUROFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo da stvori nove krize.

    – Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Christian Schmidt i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Također postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što također nije malo vjerovatno – rekla je Ruge.

    Tanja Domi, profesorica u Školi međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, koja je radila za misiju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH – rekla je da bi SAD i Britanija već trebalo da razmišljaju o tome kako spriječiti taj scenario “ne za mjesec dana” već “sada”.

    Agenda 5+2

    Rusija se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i tradicionalno se protivi odlukama i saopštenjima PIC-a.

    Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini, Igor Kalabuhov, često kaže da više od 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma, Bosni i Hercegovini više nije potreban međunarodni nadzor. U martu je, obraćajući se BH novinarima u Banjaluci, rekao: “Ovaj institut mora biti zatvoren nakon 25 godina kako bi sve stranke u Bosni i Hercegovini mogle imati mogućnost da se same dogovore o budućnosti zemlje”.

    Na tom položaju Rusija podržava bosanske Srbe, čiji je najmoćniji političar, Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH, često vrijeđao Inzka i više puta prijetio otcjepljenjem Republike Srpske.

    – Svi stoje okolo i gledaju, a opet se ništa nije promijenilo – rekla je Domi.

    PIC je 2008. uspostavio takozvanu “Agendu 5 + 2” – zahtjeve koje vlasti Bosne i Hercegovine moraju da ispune da bi OHR bio ukinut. Mnogi od ovih ciljeva još nisu postignuti, uključujući jaču vladavinu prava i raspodjelu imovine između države i ostalih nivoa vlasti.

    Stručnjaci s kojima je Glas Amerike razgovarao za ovu priču rekli su da nije pravo vrijeme za zatvaranje OHR-a, a plašili su se novih sukoba i većeg političkog zastoja što bi zemlju učinilo još manje funkcionalnom.

    Ivana Stradner, naučna saradnica sa Američkog instituta za preduzetništvo u Vašingtonu, rekla je da je razlog ponašanja Rusa njihov cilj da spriječe dalje širenje Evropske unije i NATO-a. Rusija već nije zadovoljna time što su se dvije zemlje Zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, pridružile NATO-u i žele da spriječi Bosnu i Hercegovinu da učini isto, rekla je ona.

    U martu 2021. godine ruska ambasada u Bosni saopštila je: “U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja moraće da reaguje na takav neprijateljski korak”.

    Rusija stavlja veto na obnavljanje mandata EUFOR-a? Rusija stavlja veto na obnavljanje mandata EUFOR-a?

    Posljednje objavljeno