U januaru 2017. godine SAD su uvele prve sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske. Sankcije Dodiku od prije sedam godina uslijedile su nekoliko mjeseci nakon sprovođenja referenduma o “Danu Republike Srpske”.

“Dodik je okarakterisan zbog njegovog osporavanja Ustavnog suda BiH. i kršenja vladavine prava, čime je aktivno opstrusao Dejtonski mirovni sporazum”, navodi se u obrazloženju odluke iz 2017. godine.

Na stranici OFAC-a je tada navedeno da se ponašanje Milorada Dodika karakteriše kao značajan rizik od opstrukcije Dejtona. Dodaju da Dejton predviđa demokratsku republiku sa dvodomim paralmentom, ali i da brojne funkcije preuzimaju Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine.

“Ometajući Dejtonski sporazum Milorad Dodik predstavlja značajnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”, rekao je tada John E. Smith tadašnji direktor OFAC-a.

Kao rezultat prvih sankcija blokirana je sva imovina ili interes koji bi Dodik mogao imati u SAD, ali je i građanima SAD zabranjeno da sarađuju sa njim.

Uoči izricanja novih sankcija 2022. godine, Dodik je tada poručio da ne planira aplicirati za vizu SAD, sve da mu se sutra ukinu sankcije”, također, kako je sam naveo, sarkastično je poručio “krajnje je vrijeme da se počnu uvoditi sankcije dužnosnicima SAD i Britanije.

Prije dvije godine su Dodiku proširene sankcije zbog, kako je navedeno na stranici Ministarstva finansija SAD-a, koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

Kada je u pitanju Alternativna TV, medij sa sjedištem u Banjoj Luci, izvještaj američkog ministarstva tada je kazao kako je ovaj medij u vlasništvu kompanije blisko povezane s Dodikovom porodicom.

U januaru 2017. godine SAD su uvele prve sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske. Sankcije Dodiku od prije sedam godina uslijedile su nekoliko mjeseci nakon sprovođenja referenduma o “Danu Republike Srpske”.

“Dodik je okarakterisan zbog njegovog osporavanja Ustavnog suda BiH. i kršenja vladavine prava, čime je aktivno opstrusao Dejtonski mirovni sporazum”, navodi se u obrazloženju odluke iz 2017. godine.

Na stranici OFAC-a je tada navedeno da se ponašanje Milorada Dodika karakteriše kao značajan rizik od opstrukcije Dejtona. Dodaju da Dejton predviđa demokratsku republiku sa dvodomim paralmentom, ali i da brojne funkcije preuzimaju Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine.

“Ometajući Dejtonski sporazum Milorad Dodik predstavlja značajnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”, rekao je tada John E. Smith tadašnji direktor OFAC-a.

Kao rezultat prvih sankcija blokirana je sva imovina ili interes koji bi Dodik mogao imati u SAD, ali je i građanima SAD zabranjeno da sarađuju sa njim.

Uoči izricanja novih sankcija 2022. godine, Dodik je tada poručio da ne planira aplicirati za vizu SAD, sve da mu se sutra ukinu sankcije”, također, kako je sam naveo, sarkastično je poručio “krajnje je vrijeme da se počnu uvoditi sankcije dužnosnicima SAD i Britanije.

Prije dvije godine su Dodiku proširene sankcije zbog, kako je navedeno na stranici Ministarstva finansija SAD-a, koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

Kada je u pitanju Alternativna TV, medij sa sjedištem u Banjoj Luci, izvještaj američkog ministarstva tada je kazao kako je ovaj medij u vlasništvu kompanije blisko povezane s Dodikovom porodicom.