Ivo Sanader negirao je u petak krivicu za ratno profiterstvo u aferi Hypo u postupku koji je na zagrebačkom Županijskom sudu krenuo ispočetka nakon što je Vrhovni sud Hrvatske ukinuo nepravomoćnu presudu iz 2018, kojom je bivši hrvatski premijer osuđen na dvije i po godine zatvora.  

Vrhovni sud je u martu ove godine ukinuo Sanaderu nepravomoćnu presudu za ratno profiterstvo jer smatra da na prvostepenom sudu nije dokazano da je postupanje bivšeg hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a negativno utjecalo na život ljudi i ekonomski potencijal te zemlje u ratu.

Prema optužnici, Hypo banka je tadašnjem zamjeniku hrvatskog ministra vanjskih poslova Sanaderu krajem 1994. i početkom 1995. isplatila proviziju od 3,6 miliona kuna (približno milion KM) nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada ambasada.

Time je Sanader, po tvrdnjama tužilaštva, u ratom uvjetovanom teškom finansijskom i ekonomskom stanju ostvario protivpravnu imovinsku korist koja je u nerazmjeru s ugroženim temeljnim vrijednostima države i društvene zajednice te državnih interesa.

Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Sanader je u zatvoru od aprila 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora.

Ivo Sanader negirao je u petak krivicu za ratno profiterstvo u aferi Hypo u postupku koji je na zagrebačkom Županijskom sudu krenuo ispočetka nakon što je Vrhovni sud Hrvatske ukinuo nepravomoćnu presudu iz 2018, kojom je bivši hrvatski premijer osuđen na dvije i po godine zatvora.  

Vrhovni sud je u martu ove godine ukinuo Sanaderu nepravomoćnu presudu za ratno profiterstvo jer smatra da na prvostepenom sudu nije dokazano da je postupanje bivšeg hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a negativno utjecalo na život ljudi i ekonomski potencijal te zemlje u ratu.

Prema optužnici, Hypo banka je tadašnjem zamjeniku hrvatskog ministra vanjskih poslova Sanaderu krajem 1994. i početkom 1995. isplatila proviziju od 3,6 miliona kuna (približno milion KM) nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada ambasada.

Time je Sanader, po tvrdnjama tužilaštva, u ratom uvjetovanom teškom finansijskom i ekonomskom stanju ostvario protivpravnu imovinsku korist koja je u nerazmjeru s ugroženim temeljnim vrijednostima države i društvene zajednice te državnih interesa.

Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Sanader je u zatvoru od aprila 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora.