Danas se navršava 30 godina od masakra na Markalama u kojem je ubijeno 43 građana Sarajeva, a 84 osobe su teže i lakše ranjene.

Bio je to jedan od tri najveća masakra građana Sarajeva u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, koji je predstavljao prekretnicu, jer je nakon njega uslijedilo NATO bombardovanje i u konačnici završetak opsade Sarajeva. Prvi masakr na Markalama desio se 5. februara 1994. godine kada je minobacačka granata ispaljena od strane Vojske Republike srpske usmrtila 68, a ranila 144 civila na gradskoj tržnici.

Tog kobnog dana 28. avgusta 1995. godine, od minobacačke granate ispaljene iz pravca Trebevića, a koja je eksplodirala u blizini sjevernog ulaza u gradsku tržnicu, ubijeni su: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglija, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.

Centralna gradska pijaca, za vrijeme opsade, predstavljala je jednu od rijetkih lokacija gdje je bilo moguće nabaviti hranu. Tako su i tog 28. avgusta 1995. Markale bile mjesto koje je mnogima značilo opstanak.

Sarajevo je bilo gotovo neprekidno bombardovano, a na Sarajevo je u prosjeku padalo oko 329 granata dnevno. Grad također drži jedan od najtužnijih rekorda u historiji – 22. jula 1993. godine na Sarajevo je ispaljeno ukupno 3.777 granata.

Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo i Institut za istraživanje ratnih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA organizuju obilježavanje ove godišnjice, a prije polaganja cvijeća u Vijećnici će biti održan komemorativni skup.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić će povodom obilježavanja 30.
godišnjice pogibije građana Sarajeva položiti cvijeće na Gradskoj tržnici, kao i brojne delegacije sa svih nivoa vlasti.

Danas se navršava 30 godina od masakra na Markalama u kojem je ubijeno 43 građana Sarajeva, a 84 osobe su teže i lakše ranjene.

Bio je to jedan od tri najveća masakra građana Sarajeva u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, koji je predstavljao prekretnicu, jer je nakon njega uslijedilo NATO bombardovanje i u konačnici završetak opsade Sarajeva. Prvi masakr na Markalama desio se 5. februara 1994. godine kada je minobacačka granata ispaljena od strane Vojske Republike srpske usmrtila 68, a ranila 144 civila na gradskoj tržnici.

Tog kobnog dana 28. avgusta 1995. godine, od minobacačke granate ispaljene iz pravca Trebevića, a koja je eksplodirala u blizini sjevernog ulaza u gradsku tržnicu, ubijeni su: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglija, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.

Centralna gradska pijaca, za vrijeme opsade, predstavljala je jednu od rijetkih lokacija gdje je bilo moguće nabaviti hranu. Tako su i tog 28. avgusta 1995. Markale bile mjesto koje je mnogima značilo opstanak.

Sarajevo je bilo gotovo neprekidno bombardovano, a na Sarajevo je u prosjeku padalo oko 329 granata dnevno. Grad također drži jedan od najtužnijih rekorda u historiji – 22. jula 1993. godine na Sarajevo je ispaljeno ukupno 3.777 granata.

Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo i Institut za istraživanje ratnih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA organizuju obilježavanje ove godišnjice, a prije polaganja cvijeća u Vijećnici će biti održan komemorativni skup.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić će povodom obilježavanja 30.
godišnjice pogibije građana Sarajeva položiti cvijeće na Gradskoj tržnici, kao i brojne delegacije sa svih nivoa vlasti.