Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt u intervjuu za britanski The Times poručio je da ne vidi opasnost od sukoba u BiH. Istakao je da vjeruje da predsjednik Rusije Vladimir Putin ima amibcije prema BiH, jer želi na taj način skrenuti pažnju s Ukrajine, te dodaje da ne treba puno da se stvori haos na Balkanu.

Kao visoki predstavnik on posjeduje ovlasti koje je njegov prethodnik Paddy Asdown nazvao “zastrašujućim”, navodi britanski list.

Podržan snagom od oko 1.500 evropskih mirovnih trupa, Schmidt može poništiti zakone BiH, promijeniti broj zastupnika i smijeniti izabrane zvaničnike. Sve to je činio od imenovanja od strane međunarodne zajednice 2021. godine.

“Moj mandat je da branim Dejton i shvatam ga veoma, veoma ozbiljno”, rekao je Schmidt.

The Times navodi da je njegov posao sada teži nego ikad.

Predsjednik Putin se oslonio na ponovni uspon srpskog nacionalizma u BiH, kao priliku da izazove Zapad. Ruski lider podržava Milorada Dodika, populistu koji je nekada bio prijatelj NATO-a i EU, a sada vodi pokret za stvaranje odvojene srpske države i negira genocid u Srebrenici – navodi list, te dodaje da su se oni sastali nekoliko puta u Moskvi ove godine, dok je Rusija dosljedno glasala u Dodikovu korist u UN-u dok je pokušavao potkopati ustav BiH.

Prošlog mjeseca, Dodik je konačno je odstupio s funkcije predsjednika RS, nakon mjeseci odbijanja da se povinuje presudi suda u Sarajevu za nepoštivanje Schmidtovih odluka. Zabranjeno mu je javno djelovanje na šest godina, a predsjedništvo zauvijek, iako se ne očekuje da će nestati kao politička sila.

Iako je Schmidt, po svemu sudeći, uspio svesti Dodika na stranu, odbija da zvuči trijumfalno.

“Na Balkanu kriza nikada nije gotova”, rekao je.

Dodik je imenovao Anu Trišić-Babić za privremenu nasljednicu prije izbora 23. novembra. I dalje planira referendum u RS-u o prihvatanju Schmidtovog autoriteta, što je, kako piše The Times, “stari balkanski trik za prikupljanje podrške”.

Administracija Donalda Trumpa je ukinula sankcije za četiri Dodikova saveznika, iako je sam Dodik i dalje pod američkim sankcijama zbog potkopavanja Dejtona.

Kritičari Schmidta tvrde da njegova čvrsta linija prema Dodiku ugrožava zemlju daljom podjelom. Neki građani Schmidta smatraju arogantnim, dijelom zahvaljujući kampanji Dodika, koji ga je nazvao “primitivnim”, “smradom” i “njemačkim turistom”. Schmidt je Dodika opisao kao “alatku” Putina.

“Mogao bih reći da je njegova marioneta”, dodao je Schmidt.

Iz NATO saveza su u posljednjim mjesecima naglasili potrebu da se spriječi novi rat u BiH, koja nije članica NATO-a. Hrvatska i Crna Gora jesu, dok Srbija, koja podržava Dodikove separatističke ambicije, nije.

Ne vidim da ljudi imaju interes ili da postoji opasnost od rata. Postoji neizvjesnost… ratovi na Balkanu, za razliku od drugih regija, ne razvijaju se zbog neke velike strategije”, rekao je Schmidt.

S krova svoje kancelarije Schmidt vidi brežuljke oko Sarajeva koji su tokom rata bili puni srpskih vojnika. Pokazao je na most s cvijećem, piše dalje britanski The Times.

“6. aprila (1992.) je počelo ovdje”, rekao je, pokazujući na žutu zgradu.

“Ovo je bio čuveni Holiday Inn. Na gornjim spratovima Karadžić je imao svoje predstavništvo”, pojasnio je.

Svjetski mediji i diplomati pratili su situaciju dok Amerikanci nisu bombardovali Srbe s brežuljaka i doveli ih za pregovarački sto u Dejtonu. Za razliku od prethodnika, Schmidt i njegova supruga često su viđeni na gala večerima i umjetničkim festivalima.

Ulazim u restoran i svako dijete u Bosni me poznaje, ljudi dolaze i prvo možda kažu: “Hvala za ono što činite za nas.” Drugo, “Može li selfie?”, rekao je Schmidt.

“Možda se vidi kao zvijezda, ne znam. Nije tipični Nijemac kakvog smo očekivali. Mnogo je emotivniji”, rekla je Nedžma Džananović, profesorica politologije na Univerzitetu u Sarajevu.

Džananović je rekla da, osim neslaganja s izmjenama Izbornog zakona 2022. godine, cijeni Schmidtovu predanost poštivanju Dejtona.

Još uvijek ima mnogo traume, puno straha, i to čini da ljudi mir ovih godina vide kao nešto zaista dragocjeno. Mirovni sporazum nije optimalno riješio stvari za bilo koga. Ali to ga čini tako trajnim. Ideja je da ratovi završe kada loši gube, a dobri pobjeđuju. Ovdje bi uvjerljiva pobjeda bilo koje strane teško spasila Bosnu.

“To je vrijednost kompromisa… Mislim da su Amerikanci tada bolje razumjeli prirodu Bosne, možda čak i bolje nego sami pregovarači”, dodala je.

List navodi da, dok neki političari, poput Dodika, i dalje negiraju genocid u Srebrenici, mladi više brinu o korupciji i ekonomiji nego o etničkim rivalstvima, a mnogi i emigriraju. Državni službenici imaju prijatelje među svim etničkim grupama, dok privatne kompanije zapošljavaju ljude koji su nekada međusobno prijetili oružjem.

Mnogi posmatrači smatraju da politička klasa, kako Dodikova, tako i njegovih protivnika, truje razmišljanje građana.

Schmidt smatra da Putin nema stvarne ambicije prema BiH.

“Mislim da je ovo više buka… da se skrene pažnja… posebno oko Ukrajine. Ipak, budite oprezni. Ako vidimo da se aktiviraju spavači, možda uz odobrenje Rusije… Ne treba puno da se stvori haos na Balkanu”, poručio je.

Dejtonski sporazumi i pozicija visokog predstavnika nemaju vremensko ograničenje, pri čemu sporazum nalaže da BiH mora ispuniti uvjete u oblastima poput vladavine prava i fiskalne održivosti, s obećanjem od rata da će se pridružiti EU. Kritičari tvrde da sistem guši ekonomiju i podstiče korupciju. Ipak, do sada je održao mir.

Kada je Schmidt preuzeo funkciju, želio je biti posljednji visoki predstavnik. Nedavno mu je rečeno da je peti koji je imao tu ambiciju.

“Sada sam malo više rezervisan nego prije pola godine prema tome da to kažem. Ali, ozbiljno, mislim da je vrijeme da se pronađe izlaz”, zaključio je Schmidt.

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt u intervjuu za britanski The Times poručio je da ne vidi opasnost od sukoba u BiH. Istakao je da vjeruje da predsjednik Rusije Vladimir Putin ima amibcije prema BiH, jer želi na taj način skrenuti pažnju s Ukrajine, te dodaje da ne treba puno da se stvori haos na Balkanu.

Kao visoki predstavnik on posjeduje ovlasti koje je njegov prethodnik Paddy Asdown nazvao “zastrašujućim”, navodi britanski list.

Podržan snagom od oko 1.500 evropskih mirovnih trupa, Schmidt može poništiti zakone BiH, promijeniti broj zastupnika i smijeniti izabrane zvaničnike. Sve to je činio od imenovanja od strane međunarodne zajednice 2021. godine.

“Moj mandat je da branim Dejton i shvatam ga veoma, veoma ozbiljno”, rekao je Schmidt.

The Times navodi da je njegov posao sada teži nego ikad.

Predsjednik Putin se oslonio na ponovni uspon srpskog nacionalizma u BiH, kao priliku da izazove Zapad. Ruski lider podržava Milorada Dodika, populistu koji je nekada bio prijatelj NATO-a i EU, a sada vodi pokret za stvaranje odvojene srpske države i negira genocid u Srebrenici – navodi list, te dodaje da su se oni sastali nekoliko puta u Moskvi ove godine, dok je Rusija dosljedno glasala u Dodikovu korist u UN-u dok je pokušavao potkopati ustav BiH.

Prošlog mjeseca, Dodik je konačno je odstupio s funkcije predsjednika RS, nakon mjeseci odbijanja da se povinuje presudi suda u Sarajevu za nepoštivanje Schmidtovih odluka. Zabranjeno mu je javno djelovanje na šest godina, a predsjedništvo zauvijek, iako se ne očekuje da će nestati kao politička sila.

Iako je Schmidt, po svemu sudeći, uspio svesti Dodika na stranu, odbija da zvuči trijumfalno.

“Na Balkanu kriza nikada nije gotova”, rekao je.

Dodik je imenovao Anu Trišić-Babić za privremenu nasljednicu prije izbora 23. novembra. I dalje planira referendum u RS-u o prihvatanju Schmidtovog autoriteta, što je, kako piše The Times, “stari balkanski trik za prikupljanje podrške”.

Administracija Donalda Trumpa je ukinula sankcije za četiri Dodikova saveznika, iako je sam Dodik i dalje pod američkim sankcijama zbog potkopavanja Dejtona.

Kritičari Schmidta tvrde da njegova čvrsta linija prema Dodiku ugrožava zemlju daljom podjelom. Neki građani Schmidta smatraju arogantnim, dijelom zahvaljujući kampanji Dodika, koji ga je nazvao “primitivnim”, “smradom” i “njemačkim turistom”. Schmidt je Dodika opisao kao “alatku” Putina.

“Mogao bih reći da je njegova marioneta”, dodao je Schmidt.

Iz NATO saveza su u posljednjim mjesecima naglasili potrebu da se spriječi novi rat u BiH, koja nije članica NATO-a. Hrvatska i Crna Gora jesu, dok Srbija, koja podržava Dodikove separatističke ambicije, nije.

Ne vidim da ljudi imaju interes ili da postoji opasnost od rata. Postoji neizvjesnost… ratovi na Balkanu, za razliku od drugih regija, ne razvijaju se zbog neke velike strategije”, rekao je Schmidt.

S krova svoje kancelarije Schmidt vidi brežuljke oko Sarajeva koji su tokom rata bili puni srpskih vojnika. Pokazao je na most s cvijećem, piše dalje britanski The Times.

“6. aprila (1992.) je počelo ovdje”, rekao je, pokazujući na žutu zgradu.

“Ovo je bio čuveni Holiday Inn. Na gornjim spratovima Karadžić je imao svoje predstavništvo”, pojasnio je.

Svjetski mediji i diplomati pratili su situaciju dok Amerikanci nisu bombardovali Srbe s brežuljaka i doveli ih za pregovarački sto u Dejtonu. Za razliku od prethodnika, Schmidt i njegova supruga često su viđeni na gala večerima i umjetničkim festivalima.

Ulazim u restoran i svako dijete u Bosni me poznaje, ljudi dolaze i prvo možda kažu: “Hvala za ono što činite za nas.” Drugo, “Može li selfie?”, rekao je Schmidt.

“Možda se vidi kao zvijezda, ne znam. Nije tipični Nijemac kakvog smo očekivali. Mnogo je emotivniji”, rekla je Nedžma Džananović, profesorica politologije na Univerzitetu u Sarajevu.

Džananović je rekla da, osim neslaganja s izmjenama Izbornog zakona 2022. godine, cijeni Schmidtovu predanost poštivanju Dejtona.

Još uvijek ima mnogo traume, puno straha, i to čini da ljudi mir ovih godina vide kao nešto zaista dragocjeno. Mirovni sporazum nije optimalno riješio stvari za bilo koga. Ali to ga čini tako trajnim. Ideja je da ratovi završe kada loši gube, a dobri pobjeđuju. Ovdje bi uvjerljiva pobjeda bilo koje strane teško spasila Bosnu.

“To je vrijednost kompromisa… Mislim da su Amerikanci tada bolje razumjeli prirodu Bosne, možda čak i bolje nego sami pregovarači”, dodala je.

List navodi da, dok neki političari, poput Dodika, i dalje negiraju genocid u Srebrenici, mladi više brinu o korupciji i ekonomiji nego o etničkim rivalstvima, a mnogi i emigriraju. Državni službenici imaju prijatelje među svim etničkim grupama, dok privatne kompanije zapošljavaju ljude koji su nekada međusobno prijetili oružjem.

Mnogi posmatrači smatraju da politička klasa, kako Dodikova, tako i njegovih protivnika, truje razmišljanje građana.

Schmidt smatra da Putin nema stvarne ambicije prema BiH.

“Mislim da je ovo više buka… da se skrene pažnja… posebno oko Ukrajine. Ipak, budite oprezni. Ako vidimo da se aktiviraju spavači, možda uz odobrenje Rusije… Ne treba puno da se stvori haos na Balkanu”, poručio je.

Dejtonski sporazumi i pozicija visokog predstavnika nemaju vremensko ograničenje, pri čemu sporazum nalaže da BiH mora ispuniti uvjete u oblastima poput vladavine prava i fiskalne održivosti, s obećanjem od rata da će se pridružiti EU. Kritičari tvrde da sistem guši ekonomiju i podstiče korupciju. Ipak, do sada je održao mir.

Kada je Schmidt preuzeo funkciju, želio je biti posljednji visoki predstavnik. Nedavno mu je rečeno da je peti koji je imao tu ambiciju.

“Sada sam malo više rezervisan nego prije pola godine prema tome da to kažem. Ali, ozbiljno, mislim da je vrijeme da se pronađe izlaz”, zaključio je Schmidt.