Šećer ima isti efekat na mozak kao i neke jake droge, što znači može da izazove preveliku želju za konzumacijom i opijenost, pa je potrebno i liječenje od zavisnosti.

Izbacivanje ili smanjivanje šećera može da vodi depresiji, pa čak i poremećajima u ponašanju kao što je ADHD, odnosno poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću, objavio je Britanski časopis za sportsku medicinu .

Naučnici su posebno zabrinuti zbog konzumacije šećera u Velikoj Britaniji, posebno među djecom, piše list Daily mail.

Prema Službi za javno zdravlje u Engleskoj, prosječan unos šećera je tri puta veći od propisanog, što podstiče pojavu gojaznosti, kvarenja zuba i srčanih bolesti.

Prema mišljenju naučnika, rafinisani šećer i droga izazivaju sličnu reakciju mozga, odnosno u oba slučaja dolazi do oslobađanja dopamina i drugih hemikalija koje izazivaju zadovoljstvo.

Ali, kako se navikavamo na ovaj osjećaj, potrebne su nam sve veće količine da bi dobili taj osjećaj zadovoljstva.

Šećer ima isti efekat na mozak kao i neke jake droge, što znači može da izazove preveliku želju za konzumacijom i opijenost, pa je potrebno i liječenje od zavisnosti.

Izbacivanje ili smanjivanje šećera može da vodi depresiji, pa čak i poremećajima u ponašanju kao što je ADHD, odnosno poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću, objavio je Britanski časopis za sportsku medicinu .

Naučnici su posebno zabrinuti zbog konzumacije šećera u Velikoj Britaniji, posebno među djecom, piše list Daily mail.

Prema Službi za javno zdravlje u Engleskoj, prosječan unos šećera je tri puta veći od propisanog, što podstiče pojavu gojaznosti, kvarenja zuba i srčanih bolesti.

Prema mišljenju naučnika, rafinisani šećer i droga izazivaju sličnu reakciju mozga, odnosno u oba slučaja dolazi do oslobađanja dopamina i drugih hemikalija koje izazivaju zadovoljstvo.

Ali, kako se navikavamo na ovaj osjećaj, potrebne su nam sve veće količine da bi dobili taj osjećaj zadovoljstva.