Sindikat metalaca Federacije Bosne i Hercegovine oglasio se saopštenjem za javnost povodom današnje sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, na kojoj će se raspravljati o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, odnosno o prijedlogu smanjenja broja dana bolovanja koji padaju na teret poslodavaca.
Iz Sindikata upozoravaju da bi, prema dosadašnjim iskustvima, najveći teret predloženih izmjena mogli snositi radnici, posebno oni zaposleni u realnom sektoru, gdje se obavljaju opasni i po zdravlje štetni poslovi, te gdje su povrede na radu i profesionalne bolesti najčešće.
Navode kako postoji realna bojazan da bi kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, ukoliko izmjene budu usvojene, više vodili računa o vlastitim finansijskim interesima nego o interesima osiguranika. U praksi bi to, smatraju, moglo značiti da ljekari dobiju neformalne preporuke da ne produžavaju bolovanja preko predloženog roka na teret poslodavca, osim u izuzetnim slučajevima, što bi moglo rezultirati povratkom bolesnih i radno nesposobnih radnika na posao.
Sindikat ističe da se i sada ljekari sve teže odlučuju na otvaranje i produženje bolovanja, te upozorava da bi eventualno usvajanje izmjena dodatno pogoršalo situaciju. Naglašavaju kako takav razvoj događaja ne bi bio u interesu ni radnika, ali ni poslodavaca, jer bolesni radnici ne mogu biti produktivni.
Kao dodatni argument navode raniju informaciju iz federalnog Ministarstva zdravstva da bolovanja duža od 42 dana kantonalne zavode koštaju više od 50 miliona KM godišnje. U slučaju usvajanja predloženih izmjena, ta izdvajanja bi, smatraju, bila još veća, što bi moglo dovesti do smanjenja kvaliteta zdravstvenih usluga, manjeg broja lijekova na esencijalnim listama i dodatnog opterećenja osiguranika.
Sindikat posebno naglašava da doprinose za zdravstveno osiguranje poslodavci uplaćuju u ime radnika, ali da je riječ o dijelu bruto plate koju radnik zaradi, te da to nije novac poslodavca.
Podsjećaju i da su profesionalne bolesti i povrede na radu najčešće posljedica nepoštivanja mjera zaštite na radu, neobučenosti radnika, neadekvatne opreme i nepridržavanja tehničkih propisa, za što je, kako ističu, odgovoran poslodavac. Navode podatak da je u prošloj godini u Bosni i Hercegovini 17 radnika smrtno stradalo na radu, dok se broj težih povreda i invalida mjeri hiljadama.
Smatraju da bi prebacivanje troškova bolovanja, uključujući i ona nastala zbog povrede na radu, sa poslodavaca na zavode zdravstvenog osiguranja demotivisalo poslodavce da ulažu u sigurnost i zaštitu na radu.
Iako priznaju da postoje zloupotrebe bolovanja od strane manjeg broja radnika, iz Sindikata poručuju da se te zloupotrebe mogu spriječiti efikasnijim nadzorom i primjenom postojećih zakonskih mehanizama, a ne izmjenama zakona na štetu većine. Podsjećaju i da poslodavci imaju mogućnost kontrole bolovanja i ulaganja prigovora na ocjenu radne sposobnosti, ali da tu mogućnost rijetko koriste.
Demantuju i tvrdnje iz Udruženja poslodavaca da Federacija BiH ima najveći broj dana bolovanja na teret poslodavca u Evropi, navodeći da bolovanje do 42 dana pada na teret poslodavca i u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj.
Na kraju, iz Sindikata ocjenjuju neozbiljnim tvrdnje da bi smanjenje broja dana bolovanja na teret poslodavca dovelo do rasta plata radnika za 15 posto, te poručuju da je, kako navode, “jedina stvarna prepreka rastu plata u ovoj zemlji korporativna glad”.
Zbog svega navedenog, Sindikat metalaca Federacije BiH smatra da predložene izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju ne bi trebale biti usvojene u predloženom obliku. Saopštenje je upućeno 3. marta 2026. godine.
