15.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Skoro svaka firma u realnom sektoru u ZDK ima oko pet posto invalida rada

    Skoro svaka firma u realnom sektoru u ZDK ima oko pet posto invalida rada

    Zaštita na radu, iako se o njoj često govori kada se desi nezgoda na radnom mjestu, šta se poslije toga dešava sa radnikom, manje je poznato.

    Prema nekim procjenama, gotovo svaka firma u realnom sektoru u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) ima oko pet posto invalida rada. U tome prednjače metalska industrija i rudnici.

    Oko hiljadu radnika – postali su invalidi radeći u tri rudnika Breza, Kakanj i Zenica.

    Tako čine najbrojniju populaciju invalida rada u ovom kantonu. Posljednjom sistematizacijom u zeničkom rudniku, među prvima koji će biti otpušteni su upravo oni.

    “Mogli smo mi ostaviti sve te invalide rada, mi ovi zdravi otići, ali šta bi napravili, napravili bi još gore, ali ovako će biti adekvatno zbrinuti, uvezan radni staž, uplaćene otpremnine”, kaže Elvedin Avdić, predsjednik Sindikata RMU Zenica.

    Ništa drugačije nije i u drugim industrijama. Krah nekadašnjih giganata kao što su zavidovićka Krivaja ili Željezara Zenica ostavili su veliki broj invalida rada od kojih mnogi do danas nemaju niti uvezan staž.

    O penziji tako mogu trenutno samo sanjati. U slučaju Željezare Zenica u stečaju, od 1.500 invalida rada, 200 ih je još neriješenog statusa.

    “Oni su sad apraktivno socijalni slučajevi, ali neće njih ni socijalno, jer oni kažu – vi ste radili, vi ste postali invalidi u firmi, firma je dužna da se brine o vama. Firme nema, firma se oglušila, oglušila se Federalna vlada i državne insitucije i ostali su na vjetrometini”, ističe Avdija Halilović, predsjednik Sindikata Željezare Zenica u stečaju.

    Samo u ZDK ima gotovo osam hiljada invalida rada. Statistika se sudeći po broju zabilježenih povreda na radu, neće drastično mijenjati. Pored neadekvatne zaštite na radu koja je vodeći uzrok, utiče i nedostatak radne snage tačnije upošljavanje radnika koji nisu obučeni za određene vrste poslova – jer oni koji pak jesu, odavno su van granica Bosne i Hercegovine.

    “Prije stupanja na radno mjesto, on treba da ima ljekarsko uvjerenje da je sposoban da radi te poslove, prije stupanja na radno mjesto da ga poslodavac obuči za siguran i bezbjedan rad i to je abeceda uvođenja jednog radnika na radno mjesto”, kazao je Hazim Pašalić, inspektor za zaštitu na radu u ZDK.

    Kada do invaliditeta dođe, zakon nalaže firmi pronalazak adekvatnog radnog mjesta za ovu kategoriju radnika ili on ostaje neraspoređen što je opet, na trošak poslodavca. Jer platu radnik prima, a ne doprinosi firmi.

    Šansa za boljitak obje strane u ovoj priči, jeste doškolovanje ili obuka za drugo prigodno radno mjesto, ističu iz Sindikata metalaca.

    “Ne radi se tu o ljudima koji su nesposobni za rad, nisu to invalidi u pravom smislu riječi. To su ljudi sa promijenjenom radnom sposobnošću. Svaki invalid, pogotovo mlađi invalid druge kategorije, uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, školovanje ili na drugi način može biti osposobljen za odgovarajuće duge poslove”, kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.

    “U svakoj radnoj organizaciji ili privrednom subjektu postoji evidencija invalida rada koji imaju svoja zagarantovana prava koja su, sigurno tvrdim, svakim danom sve više i više ugrožena”, navodi Amir Mamela, predsjednik Udruženja invalida rada ZDK.

    Uz strožiju primjenu Zakona o zaštiti na radu, neophodna su i bolja zakonska rješenja kako bi se broj invalida rada smanjio, ali i spriječilo da se njihov karijerni put završi na birou rada.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Zaštita na radu, iako se o njoj često govori kada se desi nezgoda na radnom mjestu, šta se poslije toga dešava sa radnikom, manje je poznato.

    Prema nekim procjenama, gotovo svaka firma u realnom sektoru u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) ima oko pet posto invalida rada. U tome prednjače metalska industrija i rudnici.

    - Reklama -

    Oko hiljadu radnika – postali su invalidi radeći u tri rudnika Breza, Kakanj i Zenica.

    - Reklama -

    Tako čine najbrojniju populaciju invalida rada u ovom kantonu. Posljednjom sistematizacijom u zeničkom rudniku, među prvima koji će biti otpušteni su upravo oni.

    - Reklama -

    “Mogli smo mi ostaviti sve te invalide rada, mi ovi zdravi otići, ali šta bi napravili, napravili bi još gore, ali ovako će biti adekvatno zbrinuti, uvezan radni staž, uplaćene otpremnine”, kaže Elvedin Avdić, predsjednik Sindikata RMU Zenica.

    Ništa drugačije nije i u drugim industrijama. Krah nekadašnjih giganata kao što su zavidovićka Krivaja ili Željezara Zenica ostavili su veliki broj invalida rada od kojih mnogi do danas nemaju niti uvezan staž.

    O penziji tako mogu trenutno samo sanjati. U slučaju Željezare Zenica u stečaju, od 1.500 invalida rada, 200 ih je još neriješenog statusa.

    “Oni su sad apraktivno socijalni slučajevi, ali neće njih ni socijalno, jer oni kažu – vi ste radili, vi ste postali invalidi u firmi, firma je dužna da se brine o vama. Firme nema, firma se oglušila, oglušila se Federalna vlada i državne insitucije i ostali su na vjetrometini”, ističe Avdija Halilović, predsjednik Sindikata Željezare Zenica u stečaju.

    Samo u ZDK ima gotovo osam hiljada invalida rada. Statistika se sudeći po broju zabilježenih povreda na radu, neće drastično mijenjati. Pored neadekvatne zaštite na radu koja je vodeći uzrok, utiče i nedostatak radne snage tačnije upošljavanje radnika koji nisu obučeni za određene vrste poslova – jer oni koji pak jesu, odavno su van granica Bosne i Hercegovine.

    “Prije stupanja na radno mjesto, on treba da ima ljekarsko uvjerenje da je sposoban da radi te poslove, prije stupanja na radno mjesto da ga poslodavac obuči za siguran i bezbjedan rad i to je abeceda uvođenja jednog radnika na radno mjesto”, kazao je Hazim Pašalić, inspektor za zaštitu na radu u ZDK.

    Kada do invaliditeta dođe, zakon nalaže firmi pronalazak adekvatnog radnog mjesta za ovu kategoriju radnika ili on ostaje neraspoređen što je opet, na trošak poslodavca. Jer platu radnik prima, a ne doprinosi firmi.

    Šansa za boljitak obje strane u ovoj priči, jeste doškolovanje ili obuka za drugo prigodno radno mjesto, ističu iz Sindikata metalaca.

    “Ne radi se tu o ljudima koji su nesposobni za rad, nisu to invalidi u pravom smislu riječi. To su ljudi sa promijenjenom radnom sposobnošću. Svaki invalid, pogotovo mlađi invalid druge kategorije, uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, školovanje ili na drugi način može biti osposobljen za odgovarajuće duge poslove”, kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.

    “U svakoj radnoj organizaciji ili privrednom subjektu postoji evidencija invalida rada koji imaju svoja zagarantovana prava koja su, sigurno tvrdim, svakim danom sve više i više ugrožena”, navodi Amir Mamela, predsjednik Udruženja invalida rada ZDK.

    Uz strožiju primjenu Zakona o zaštiti na radu, neophodna su i bolja zakonska rješenja kako bi se broj invalida rada smanjio, ali i spriječilo da se njihov karijerni put završi na birou rada.

    IzvorBHRT
    Zenica
    overcast clouds
    15.2 ° C
    15.2 °
    15.2 °
    96 %
    1.6kmh
    100 %
    sub
    15 °
    ned
    18 °
    pon
    22 °
    uto
    22 °
    sri
    21 °