1 C
Zenica
More
    Smije li BiH mijenjati Ustav bez da pita Srbiju i Hrvatsku?
    Smije li BiH mijenjati Ustav bez da pita Srbiju i Hrvatsku?

    Ukupno podjela

    Smije li BiH mijenjati Ustav bez da pita Srbiju i Hrvatsku? Smije li BiH mijenjati Ustav bez da pita Srbiju i Hrvatsku? Smije li BiH mijenjati Ustav bez da pita Srbiju i Hrvatsku?

    Smije li BiH mijenjati Ustav bez da pita Srbiju i Hrvatsku?

    Smije li BiH mijenjati Ustav bez da pita Srbiju i Hrvatsku?

    Zar BiH ne smije mijenjati svoj Ustav bez da pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koje joj nisu baš prijateljski naklonjene? Naravno da smije, smatra Christian Schwarz Schilling i tu joj je potrebna međunarodna pomoć.

    - Izbori 2020 -Smije li BiH mijenjati Ustav bez da pita Srbiju i Hrvatsku?

    Začuđujuće je kako vodeći političari u BiH ali i u članici EU Hrvatskoj, uprkos raznih izbornih poraza, ne primjećuju da narod odbacuje njihovu politiku, Nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je na izborima u BiH 2018. pretrpjela veliki poraz. U tročlano Predsjedništvo nije izabran njen vođa Dragan Čović, već umjereni političar i demokrata Željko Komšić.

    Naredni šamar HDZ je pretrpjela u januaru ove godine u susjednoj Hrvatskoj: Kolinda Grabar Kitarović, dosadašnja predsjednica najmlađe članice EU koja, kao i Čović, zastupa nacionalističko-populistički kurs, izgubila je protiv socijaldemokrate Zorana Milanovića.

    Bez obzira na to, HDZ kako u Hrvatskoj tako i u BiH očito ne primjećuje da je njena šovinističko-reakcionarna politika u obje zemlje stvar prošlostii da narod do takve politike više ne drži. Pri tome bi svakome na Balkanu moralo upasti u oči da porazi hrvatskih nacionalista imaju političke posljedice.

    - Izbori 2020 -Smije li BiH mijenjati Ustav bez da pita Srbiju i Hrvatsku?

    Tako je Milanović, neposredno nakon izborne pobjede, razgovarao sa turskim predsjednikom Erdoganom, koji važi kao političar koji jako podržava Bosnu i Hercegovinu. Navodno su pričali o reformi mirovnog sporazuma iz Dejtona, kojim je prije 25 godina zaustavljen rat u BiH.

    Dio ovog sporazuma je Ustav BiH, koji je tada nastao pod pritiskom američkog specijalnog izaslanika Richarda Holbrookea u američkom Dejtonu (Dayton). Dejtonski ustav dijeli Bosnu i Hercegovinu na dva entiteta: Republiku Srpsku, u kojoj pretežno žive pravoslavni Srbi i Federaciju BiH u kojoj većinu imaju Bošnjaci-muslimani i Hrvati -katolici.

    Ova jako komplikovana državna konstrukcija sa brojnim nivoima vlasti trebala bi osigurati provođenje interesa tri najveće etničke grupe u BiH. Dejton je međutim de facto od Bosne i Hercegovine napravio državu kojom je nemoguće upravljati. Holbrooke je sam uvijek naglašavao da svrha Dejtonskog sporazuma nije bila da lošu situaciju u BiH ostavi nepromijenjenom – već da je on napravljen tako da s vremenom omogući korake koji podrazumijevaju napredak i koji dugoročno Bosnu i Hercegovinu vode u EU.

    Legitimnost Dejtonskog ustava danas se dovodi u pitanje iz tri razloga. Nije nastao demokratskim putem i sadrži niz odrednica koje su protivne međunarodnom pravu – tako se na primjer na dužnost predsjednika mogu kandidovati samo članovi tri konstitutivna naroda dok su mnogobrojne manjine, među kojima Jevreji i Romi, isključeni iz kandidature. Ali Dejton mora biti promijenjen prije svega zbog svoje očite disfunkcionalnosti i to je treći razlog zbog kojeg se on dovodi u pitanje.

    Promjena Dejtona do sada bila “mission impossible”

    Do sada se međutim to pokazalo kao “mission impossible” – nemoguća misija. Od 2006. godine nijedan prijedlog promjene Dejtonskog sporazuma nije uspio da dođe pred parlament jer se pripadnici tri etničke grupe o tome nisu mogli dogovoriti. Stoga danas mnoge Bosanke i Bosanci, prije svega u Federaciji BiH, traže međunarodnu pomoć za realizaciju Dejtona 2.

    Pomene li se Dejton 2, u Repubublici Srpskoj to odmah izaziva odbijanje. Vođe bosanskih Srba plaše se promjene Dejtonskog sporazuma jer njemu oni mogu zahvaliti priznavanje entiteta Republika Srpska, nastalog u ratu protjerivanjem bosanskih katolika i muslimana. Oni ni u kojem slučaju ne žele riskirati da se egzistencija ovog entiteta dovede u pitanje.

    I Aleksandar Vučić, predsjednik susjedne Srbije, naglašava kako “bez prihvatanja Srba neće biti promjene Dejtonskog sporazuma”. Ne interesuje ga što je Ustav susjedne zemlje BiH njeno unutrašnje-političko pitanje. Umjesto toga, Vučić se poziva na to da je Srbija kao zemlja potpisnica, također garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Zar Bosna i Hercegovina ne smije mijenjati svoj Ustav bez da pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koji joj nisu baš prijateljski naklonjeni? Naravno da ona to smije. A put u tom pravcu konačno mora biti otvoren.

    Tu Bosni i Hercegovi treba pomoć i podrška međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije. Razvoj situacije u ovoj zemlji pomno se prati u Briselu. U decembru 2019. je ugledni njemački pravnik Reinhard Priebe po nalogu EU objavio izvještaj o stanju pravne države u ovoj balkanskoj zemlji. U njemu se ističe neophodnost reformisanja pravosudnih institucija u BiH ali i neophodnost jačanja pravne države i implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava.

    To može funkcionirati samo ako dođe do reforme Ustava odnosno Dejtonskog sporazuma. A za to je potrebna dobro pripremljena međunarodna konferencija.

    Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da je to nemoguće, jer bi se po njegovom mišljenju za Dejton 2 morale okupiti i izjasniti sve strane, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Naravno da je to moguće! Za to je potrebno samo politička volja.

    Zar BiH ne smije mijenjati svoj Ustav bez da pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koje joj nisu baš prijateljski naklonjene? Naravno da smije, smatra Christian Schwarz Schilling i tu joj je potrebna međunarodna pomoć.

    Začuđujuće je kako vodeći političari u BiH ali i u članici EU Hrvatskoj, uprkos raznih izbornih poraza, ne primjećuju da narod odbacuje njihovu politiku, Nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je na izborima u BiH 2018. pretrpjela veliki poraz. U tročlano Predsjedništvo nije izabran njen vođa Dragan Čović, već umjereni političar i demokrata Željko Komšić.

    Naredni šamar HDZ je pretrpjela u januaru ove godine u susjednoj Hrvatskoj: Kolinda Grabar Kitarović, dosadašnja predsjednica najmlađe članice EU koja, kao i Čović, zastupa nacionalističko-populistički kurs, izgubila je protiv socijaldemokrate Zorana Milanovića.

    Bez obzira na to, HDZ kako u Hrvatskoj tako i u BiH očito ne primjećuje da je njena šovinističko-reakcionarna politika u obje zemlje stvar prošlostii da narod do takve politike više ne drži. Pri tome bi svakome na Balkanu moralo upasti u oči da porazi hrvatskih nacionalista imaju političke posljedice.

    Tako je Milanović, neposredno nakon izborne pobjede, razgovarao sa turskim predsjednikom Erdoganom, koji važi kao političar koji jako podržava Bosnu i Hercegovinu. Navodno su pričali o reformi mirovnog sporazuma iz Dejtona, kojim je prije 25 godina zaustavljen rat u BiH.

    Dio ovog sporazuma je Ustav BiH, koji je tada nastao pod pritiskom američkog specijalnog izaslanika Richarda Holbrookea u američkom Dejtonu (Dayton). Dejtonski ustav dijeli Bosnu i Hercegovinu na dva entiteta: Republiku Srpsku, u kojoj pretežno žive pravoslavni Srbi i Federaciju BiH u kojoj većinu imaju Bošnjaci-muslimani i Hrvati -katolici.

    Ova jako komplikovana državna konstrukcija sa brojnim nivoima vlasti trebala bi osigurati provođenje interesa tri najveće etničke grupe u BiH. Dejton je međutim de facto od Bosne i Hercegovine napravio državu kojom je nemoguće upravljati. Holbrooke je sam uvijek naglašavao da svrha Dejtonskog sporazuma nije bila da lošu situaciju u BiH ostavi nepromijenjenom – već da je on napravljen tako da s vremenom omogući korake koji podrazumijevaju napredak i koji dugoročno Bosnu i Hercegovinu vode u EU.

    Legitimnost Dejtonskog ustava danas se dovodi u pitanje iz tri razloga. Nije nastao demokratskim putem i sadrži niz odrednica koje su protivne međunarodnom pravu – tako se na primjer na dužnost predsjednika mogu kandidovati samo članovi tri konstitutivna naroda dok su mnogobrojne manjine, među kojima Jevreji i Romi, isključeni iz kandidature. Ali Dejton mora biti promijenjen prije svega zbog svoje očite disfunkcionalnosti i to je treći razlog zbog kojeg se on dovodi u pitanje.

    Promjena Dejtona do sada bila “mission impossible”

    Do sada se međutim to pokazalo kao “mission impossible” – nemoguća misija. Od 2006. godine nijedan prijedlog promjene Dejtonskog sporazuma nije uspio da dođe pred parlament jer se pripadnici tri etničke grupe o tome nisu mogli dogovoriti. Stoga danas mnoge Bosanke i Bosanci, prije svega u Federaciji BiH, traže međunarodnu pomoć za realizaciju Dejtona 2.

    Pomene li se Dejton 2, u Repubublici Srpskoj to odmah izaziva odbijanje. Vođe bosanskih Srba plaše se promjene Dejtonskog sporazuma jer njemu oni mogu zahvaliti priznavanje entiteta Republika Srpska, nastalog u ratu protjerivanjem bosanskih katolika i muslimana. Oni ni u kojem slučaju ne žele riskirati da se egzistencija ovog entiteta dovede u pitanje.

    I Aleksandar Vučić, predsjednik susjedne Srbije, naglašava kako “bez prihvatanja Srba neće biti promjene Dejtonskog sporazuma”. Ne interesuje ga što je Ustav susjedne zemlje BiH njeno unutrašnje-političko pitanje. Umjesto toga, Vučić se poziva na to da je Srbija kao zemlja potpisnica, također garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Zar Bosna i Hercegovina ne smije mijenjati svoj Ustav bez da pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koji joj nisu baš prijateljski naklonjeni? Naravno da ona to smije. A put u tom pravcu konačno mora biti otvoren.

    Tu Bosni i Hercegovi treba pomoć i podrška međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije. Razvoj situacije u ovoj zemlji pomno se prati u Briselu. U decembru 2019. je ugledni njemački pravnik Reinhard Priebe po nalogu EU objavio izvještaj o stanju pravne države u ovoj balkanskoj zemlji. U njemu se ističe neophodnost reformisanja pravosudnih institucija u BiH ali i neophodnost jačanja pravne države i implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava.

    To može funkcionirati samo ako dođe do reforme Ustava odnosno Dejtonskog sporazuma. A za to je potrebna dobro pripremljena međunarodna konferencija.

    Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da je to nemoguće, jer bi se po njegovom mišljenju za Dejton 2 morale okupiti i izjasniti sve strane, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Naravno da je to moguće! Za to je potrebno samo politička volja.

    IzvorDW
    Zenica
    scattered clouds
    1 ° C
    1 °
    1 °
    100 %
    1.9kmh
    31 %
    sri
    19 °
    čet
    21 °
    pet
    21 °
    sub
    14 °
    ned
    12 °

    Posljednje objavljeno

    Vatrogasac sa sjekirom uništio bilbord u Doboju sa slikom Milorada Dodika (VIDEO)

    Vatrogasac Z.M. uhapšen je danas zbog toga što je u Doboju vatrogasnom sjekirom oštetio bilbord na kojem...

    Bivši dekan Mašinskog fakulteta UNZE Nagib Neimarlija osuđen na 18 mjeseci zatvora

    Općinski sud u Zenici je prvostepenom nepravosnažnom presudom osudio profesora Nagiba Neimarliju, bivšeg dekana Mašinskog fakulteta u Zenici, na kaznu zatvora od...

    Arnel Isak posjetio Trešnjevu glavu, Peševiće i Vardu: Idemo zajedno praviti novu i modernu Zenicu po mjeri svih građana

    Arnel Isak, kandidat za gradonačelnika Zenice, u okviru kampanje za predstojeće Lokalne izbore 2020. godine, posjetio je Trešnjevu glavu, Peševiće i Vardu,...

    Krizni štab preporučuje online nastavu u obrazovnim ustanovama u FBiH

    Zbog pogoršane epidemiološke situacije i ubrzanog širenja koronavirusa Krizni štab/stožer Federalnog ministarstva zdravstva poziva sve građane na maksimalan oprez, odgovorno ponašanje i...