Špinat, lisnato zeleno povrće na čiju konzumaciju mnogi roditelji često primoravaju svoju djecu, nije tako bogat željezom kao što se dosad vjerovalo, tvrde njemački naučnici.
“To je jedna od najpoznatijih nutricionističkih pogrešaka”, kaže Helga Strube iz Njemačkog saveza nutricionista, a plod je ‘tipfelera’ iz 19. stoljeća.
Nakon provedenog testa o količini željeza u špinatu, neko je tada pogrešno evidentirao da ga na svakih 100 grama u toj vrsti povrća ima od 35 do 40 miligrama, javlja Hina.
“Tačan podatak je 3,5 do 4 miligrama”, kaže Strube. “A to nije dovoljno za mišiće poput Popajevih”.
Usto željezo iz biljaka poput špinata nije tako iskoristivo u organizmu kao ono iz mesa.
I u pravilu nijedna namjernica ne može sama potaknuti rast mišića, istaknula je Strube.
Špinat, lisnato zeleno povrće na čiju konzumaciju mnogi roditelji često primoravaju svoju djecu, nije tako bogat željezom kao što se dosad vjerovalo, tvrde njemački naučnici.
“To je jedna od najpoznatijih nutricionističkih pogrešaka”, kaže Helga Strube iz Njemačkog saveza nutricionista, a plod je ‘tipfelera’ iz 19. stoljeća.
Nakon provedenog testa o količini željeza u špinatu, neko je tada pogrešno evidentirao da ga na svakih 100 grama u toj vrsti povrća ima od 35 do 40 miligrama, javlja Hina.
“Tačan podatak je 3,5 do 4 miligrama”, kaže Strube. “A to nije dovoljno za mišiće poput Popajevih”.
Usto željezo iz biljaka poput špinata nije tako iskoristivo u organizmu kao ono iz mesa.
I u pravilu nijedna namjernica ne može sama potaknuti rast mišića, istaknula je Strube.
