U blizini sjedišta Ujedinjenih nacija u Njujorku u ponedjeljak, 17. novembra će biti otkriven “Cvijet Srebrenice”, spomenik žrtvama genocida nad Bošnjacima počinjenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini.

Svečanoj ceremoniji otkrivanja spomenika prisustvovat će brojne svjetske delegacije.

“Završeno, očišćeno, ispolirano, zaštićeno…”, napisao je ovim povodom ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija na društvenoj mreži kompanije X sa sjedištem u SAD-u.

Naveo je da će spomenik biti prekriven do ponedeljka u podne, kad slijedi ceremonija otvaranja.

“Od 17.11. 2025. pred cijelim svijetom. Nastavlja se implementacija Rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Spomenik ‘Cvijet Srebrenice’. Bašča UN New York”, dodao je Lagumdžija.

U parku UN-a se nalazi veliki broj spomenika iz svjetske historije, nažalost, i spomenika posvećenih tragičnim zbivanjima. Među njima će biti i “Cvijet Srebrenice”. Spomenik će biti opomena, ali i sjećanje na žrtve genocida počinjenog na tlu Bosne i Hercegovine i dokazanog pred međunarodnim sudovima.

Autor djela koje će ispred krovne svjetske organizacije ostati trajna poruka je priznati umjetnik Adin Hebib.

Podizanju spomenika prethodila je rezolucija Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija donesena 2024. godine, u kojoj ta svjetska organizacija prepoznaje da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.

Također, krajem oktobra je na Trgu Ujedinjenih nacija u Beču, ispred zgrade UN-a, svečano otkriven spomenik “Cvijet Srebrenice”.

Pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca u nizu masovnih pogubljenja.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.

Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.

Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

U blizini sjedišta Ujedinjenih nacija u Njujorku u ponedjeljak, 17. novembra će biti otkriven “Cvijet Srebrenice”, spomenik žrtvama genocida nad Bošnjacima počinjenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini.

Svečanoj ceremoniji otkrivanja spomenika prisustvovat će brojne svjetske delegacije.

“Završeno, očišćeno, ispolirano, zaštićeno…”, napisao je ovim povodom ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija na društvenoj mreži kompanije X sa sjedištem u SAD-u.

Naveo je da će spomenik biti prekriven do ponedeljka u podne, kad slijedi ceremonija otvaranja.

“Od 17.11. 2025. pred cijelim svijetom. Nastavlja se implementacija Rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Spomenik ‘Cvijet Srebrenice’. Bašča UN New York”, dodao je Lagumdžija.

U parku UN-a se nalazi veliki broj spomenika iz svjetske historije, nažalost, i spomenika posvećenih tragičnim zbivanjima. Među njima će biti i “Cvijet Srebrenice”. Spomenik će biti opomena, ali i sjećanje na žrtve genocida počinjenog na tlu Bosne i Hercegovine i dokazanog pred međunarodnim sudovima.

Autor djela koje će ispred krovne svjetske organizacije ostati trajna poruka je priznati umjetnik Adin Hebib.

Podizanju spomenika prethodila je rezolucija Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija donesena 2024. godine, u kojoj ta svjetska organizacija prepoznaje da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.

Također, krajem oktobra je na Trgu Ujedinjenih nacija u Beču, ispred zgrade UN-a, svečano otkriven spomenik “Cvijet Srebrenice”.

Pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca u nizu masovnih pogubljenja.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.

Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.

Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.