Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić ponovo je u javnim nastupima iznio oštre kritike na račun političkih aktera u Sarajevu, koristeći izraz “politički autizam” kao opis trenutnog stanja u BiH.

Takva retorika, kojom se ozbiljno medicinsko stanje koristi kao politička uvreda, izaziva opravdane kritike zbog neprimjerenosti i nedostatka poštovanja prema osobama s autizmom.

Špirić je u programu RTRS-a tvrdio da Sarajevo “izbjegava dijalog” i da se rješenja očekuju izvana, što, po njegovim riječima, vodi zemlju u novu krizu. Ocijenio je da se nakon 30 godina od Dejtonskog sporazuma više traže krivci nego rješenja, te da se, kako je naveo, “potkopavaju temelji BiH”.

“Zar je problem da se sjedne za sto i jasno dogovori kako su formirane Oružane snage BiH, koja su to sredstva i odakle dolaze? Ovo je politički autizam koji ni nakon 30 godina ne mogu da razumijem. Dug BHRT-a ne može biti finansiran iz budžeta. Ne znam zašto to rade? Nećemo raspravljati o vanzakonskim rješenjima – ako su spremni da razgovaraju, mi smo tu sutra. Ako nisu – ove godine budžeta neće biti”, rekao je, između ostalog, Špirić.

Govoreći o budžetu institucija BiH, Špirić je ustvrdio da se dokument “priprema mimo zakona, posebno kada je riječ o finansiranju BHRT-a i kulturnih institucija”, te da budžet ne osigurava precizno raspoređena sredstva za Oružane snage BiH. Upozorio je da bi to moglo izazvati nove političke sukobe.

Odluku premijera Republike Srpske Radovana Viškovića da podnese ostavku ocijenio je “prilikom za novu energiju i ideje”, a kritike opozicije i navode o podjelama unutar vlasti nazvao je „podvalama“.

Špirić je naglasio da Republika Srpska neće prihvatiti, kako je rekao, “političku eutanaziju” i ponovio da je neophodan dijalog među svim stranama. Međutim, njegov rječnik – posebno korištenje izraza “politički autizam” – svjedoči o nastavku prakse vrijeđanja i stigmatizacije u javnom prostoru.

Autizam prije svega nije uvreda – to je zdravstveno stanje koje pogađa djecu i odrasle, zajedno s njihovim porodicama. Korištenje pojma “autizam” u svrhu omalovažavanja sagovornika ili političkog protivnika duboko je uvredljivo, jer posredno vrijeđa upravo one ljude koji se svakodnevno bore s ovim stanjem.

Upotreba bilo kojeg medicinskog termina kao pogrde – poput izraza “šizofren stav”, “dementna politika” i sličnih – znak je primitivizma i neobrazovanosti. Na taj način dodatno se otežava ionako težak život osoba sa zdravstvenim problemima u ovoj zemlji.

Posebno naglašavamo razliku između pojmova autizam i autarkija. Često se, pogrešno i štetno, kritike politike koja je zatvorena u sebe, umišljena, uvjerena u vlastitu nepogrešivost i nezainteresirana za potrebe drugih, nazivaju “autističnim stavovima”. Takvi stavovi nisu autistični, već autarkični.

Autistični političar ili autistična politika ne postoje. Postoje samo autarkični stavovi i autarkična politika.

Zato bi Špirići njemu slični trebali naučiti razlikovati pojmove i prestati koristiti bolest kao pogrdu.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić ponovo je u javnim nastupima iznio oštre kritike na račun političkih aktera u Sarajevu, koristeći izraz “politički autizam” kao opis trenutnog stanja u BiH.

Takva retorika, kojom se ozbiljno medicinsko stanje koristi kao politička uvreda, izaziva opravdane kritike zbog neprimjerenosti i nedostatka poštovanja prema osobama s autizmom.

Špirić je u programu RTRS-a tvrdio da Sarajevo “izbjegava dijalog” i da se rješenja očekuju izvana, što, po njegovim riječima, vodi zemlju u novu krizu. Ocijenio je da se nakon 30 godina od Dejtonskog sporazuma više traže krivci nego rješenja, te da se, kako je naveo, “potkopavaju temelji BiH”.

“Zar je problem da se sjedne za sto i jasno dogovori kako su formirane Oružane snage BiH, koja su to sredstva i odakle dolaze? Ovo je politički autizam koji ni nakon 30 godina ne mogu da razumijem. Dug BHRT-a ne može biti finansiran iz budžeta. Ne znam zašto to rade? Nećemo raspravljati o vanzakonskim rješenjima – ako su spremni da razgovaraju, mi smo tu sutra. Ako nisu – ove godine budžeta neće biti”, rekao je, između ostalog, Špirić.

Govoreći o budžetu institucija BiH, Špirić je ustvrdio da se dokument “priprema mimo zakona, posebno kada je riječ o finansiranju BHRT-a i kulturnih institucija”, te da budžet ne osigurava precizno raspoređena sredstva za Oružane snage BiH. Upozorio je da bi to moglo izazvati nove političke sukobe.

Odluku premijera Republike Srpske Radovana Viškovića da podnese ostavku ocijenio je “prilikom za novu energiju i ideje”, a kritike opozicije i navode o podjelama unutar vlasti nazvao je „podvalama“.

Špirić je naglasio da Republika Srpska neće prihvatiti, kako je rekao, “političku eutanaziju” i ponovio da je neophodan dijalog među svim stranama. Međutim, njegov rječnik – posebno korištenje izraza “politički autizam” – svjedoči o nastavku prakse vrijeđanja i stigmatizacije u javnom prostoru.

Autizam prije svega nije uvreda – to je zdravstveno stanje koje pogađa djecu i odrasle, zajedno s njihovim porodicama. Korištenje pojma “autizam” u svrhu omalovažavanja sagovornika ili političkog protivnika duboko je uvredljivo, jer posredno vrijeđa upravo one ljude koji se svakodnevno bore s ovim stanjem.

Upotreba bilo kojeg medicinskog termina kao pogrde – poput izraza “šizofren stav”, “dementna politika” i sličnih – znak je primitivizma i neobrazovanosti. Na taj način dodatno se otežava ionako težak život osoba sa zdravstvenim problemima u ovoj zemlji.

Posebno naglašavamo razliku između pojmova autizam i autarkija. Često se, pogrešno i štetno, kritike politike koja je zatvorena u sebe, umišljena, uvjerena u vlastitu nepogrešivost i nezainteresirana za potrebe drugih, nazivaju “autističnim stavovima”. Takvi stavovi nisu autistični, već autarkični.

Autistični političar ili autistična politika ne postoje. Postoje samo autarkični stavovi i autarkična politika.

Zato bi Špirići njemu slični trebali naučiti razlikovati pojmove i prestati koristiti bolest kao pogrdu.